Medicinska svojstva alkohola spominju se u Starom i Novom zavjetu 190 puta. U najranijim povijesnim dokumentima kaže se kako je alkohol dobar jer smanjuje rizik od srčanog udara.
O utjecaju alkohola na zdravlje napisano je mnogo knjiga i
tekstova, ali o ničemu nema više predrasuda i šala kao o alkoholu. Naravno, postavlja se pitanje gdje je istina i što o tom
zanimljivom pitanju kažu znanstvenici koji su se sustavno bavili istraživanjem
djelovanja alkohola na organizam čovjeka. Koliko
je alkohol koristan, a koliko je štetan? Moram reći da je u zadnjih desetak
godina na tom planu obavljen golem posao i da su nalazi izuzetno zanimljivi.
Oni se naime bitno razlikuju od onoga što mislimo o alkoholu.
Općenito se može reći
da umjereni korisnici alkoholnih pića imaju bolje zdravlje i žive dulje od apstinenata.
I konkretno, imaju manje srčanih i
moždanih udara, dijabetesa i artritisa, demencije (Alzheimerove bolesti), povećane
prostate i nekoliko vrsta tumora. I ono što je možda najčudnije, umjereni korisnici alkohola žive dulje od apstinenata
i od neumjerenih korisnika alkohola. To još jednom pokazuje na ovom primjeru kako
umjerenost u svemu uvijek donosi najbolje rezultate.
Alkohol stvara ovisnost i ima ljudi koji vrlo brzo postaju ovisnici pa te osobe ne smiju konzumirati alkohol čak ni u ljekovite svrhe.
Na početku samo
nekoliko povijesnih činjenica; medicinska svojstva alkohola spominju se u Starom i Novom zavjetu 190 puta. U najranijim povijesnim dokumentima kaže
se kako je alkohol dobar jer smanjuje rizik od srčanog udara.
Najnovija
istraživanja koja je obavio u SAD-u National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism (NIAA) potvrđuje povoljno djelovanje umjerenih količina alkohola na
srce i krvožilni sustav. Tim istraživanjima otišlo se i korak dalje pa je utvrđeno da
se rizik od srčanog udara smanjuje za nevjerojatnih 40-60%.
Spomenuti National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism
utvrdio je u pogledu dugovječnosti najnižu stopu smrtnosti kod onih ispitanika koji
su dnevno konzumirali 1 - 2 pića dnevno za žene i 2 - 3 pića dnevno za muškarce.
Slični nalazi potvrđeni su u 34 studije provedene u zadnjih 20 godina.
Ispitan je milijun ljudi oba spola i dobiveni rezultati uvijek se poklapaju.
Uz istraživanje alkohola na ljudski organizam i zdravlje, dobrodošla je i studija sveučilišta Harvard. Oni su također našli da se rizik od smrti od svih uzroka smanjuje kod umjerenih potrošača alkohola za 21-28% u odnosu na apstinente. Kineska studija koja je trajala 13 godina na velikom broju ispitanika ove je nalaze potvrdila s rezultatom od 20% redukcije rizika za smrtnost kod umjerenih korisnika alkohola.
Britanska studija na 12.000 liječnika koja je također trajala 13 godina potvrdila je da umjereni korisnici alkohola imaju najnižu stopu smrtnosti od svih bolesti. Druga britanska studija na 88.000 ljudi koja je trajala 10 godina, utvrdila je 27% manji rizik od smrtnosti u odnosu na apstinente i velike konzumente alkohola. Prolongiran život kod skupine umjerenih korisnika alkohola rezultat je manje prisutnosti najsmrtonosnijih bolesti srca i krvožilnog sustava i tumora.
Kod oboljelih od tumora značajno je manja smrtnost onih koji su dnevno konzumirali 1-2 čašice žestice.
Jedna od
najcjenjenijih studija glede veze alkohola i zdravlja jeste danska studija koja
je trajala punih 20 godina i obuhvatila je 12.000 muškaraca i žena svih dobi.
Studija je nedvosmisleno potvrdila; potpuno izbjegavanje pića povećava rizik
smrtnosti, a umjereno konzumiranje alkohola smanjuje taj rizik. A istraživanja
obavljena u Australiji na 3.000 stanovnika otišla su korak dalje i decidirano
potvrdila da se rizik od smrti raznih uzroka kod apstinenata udvostručuje u
odnosu na umjerene korisnike alkohola.
Zanimljivo da je kod svih studija prosječna doza optimalnog
konzumiranja 1-3 pića/dnevno. Ako se radi o žestokim pićima, to je 2 čašice za muškarca
i jedna za žene, a ako se radi o vinu, onda su 2 čaše za muškarce i 1 čaša za
žene.
Kako objasniti ovako
blagotvorno djelovanje umjerenih doza alkohola? Kao što je čitateljstvu
poznato, zdravlje direktno ovisi o stanju srca kao
pumpe i krvnih žila koje provode krv u sve organe. Ako su krvne žile čiste i
elastične sve će dobro funkcionirati jer će tkiva i organi redovno dobivati neophodnu
hranu i kisik.
Na temelju
istraživanja nakon 2005. godine može se sagledati način blagotvornog djelovanja
alkohola na zdravlje srca i krvožilnog sustava:
- Alkohol poboljšava strukturu masnoća u krvi.
- Promovira porast HDL kolesterola.
- Izaziva sniženje LDL kolesterola.
- Reducira agregaciju krvnih pločica.
- Reducira frakciju fibrinogena koji stvara ugruške.
- Povećava fibrinolizu (proces "rastakanja" ugrušaka).
- Povećava protok krvi širenjem krvnih žila.
- Reducira krvni tlak.
Na temelju svih pobrojanih studija, American Heart Association zaključilo je sljedeće - da konzumiranje 1 - 2 pića dnevno dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30-50%. Dr. David Whitten, koji je bio zadužen za donošenje zaključaka kaže - "Sve studije prilično jasno pokazuju da su šanse za nagli srčani udar kod umjerenih potrošača alkohola dramatično smanjene". Sasvim svejedno je kod toga koja vrsta alkoholnog pića se koristi (pivo, vino, konjak, votka). Bitno je da se strogo vodi računa o tome koliko se alkohola unosi u tijelo.
Umjereni korisnici alkoholnih pića imaju bolje zdravlje i žive dulje od apstinenata.
Budući da ljudi zlorabe izraz "jedno piće" American Heart Association pobrinulo se za definiciju. Po njoj "standardno piće" je boca piva s 4% alkohola, čaša vina s 11% alkohola (nikako ne čaša za vodu) i na kraju to je čašica žestokog pića (38-40% alkohola). Za mnoge tvari u kemiji postoji pravilo da je "uska granica od lijeka do otrova" i to pravilo nigdje ne vrijedi toliko kao kod alkohola. Postoji i drugo pravilo koje kaže - "Toksičnost neke tvari ovisi o dozi".
Naime, alkohol stvara ovisnost i ima ljudi koji vrlo brzo postaju ovisnici. Takve osobe ne smiju konzumirati alkohol čak i u ljekovite svrhe. Isto se odnosi i kod nekih bolesnih stanja, osobito jetre. Zato je najbolje konzultirati liječnika.
:(Još nema komentara