Australija

Geografski položaj

Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine i 113° i 115° istočne geografske dužine. Obuhvaća kontinent Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna.

S tri strane Australiju okružuju velike površine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana s Azijom.

Barbie", kako Australci zovu roštiljanje, zauzima važno mjesto u društvenom životu. Priprema se u vrtu, na terasi, krovu ili na plaži.

Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata, geografski položaj Australije često je karakteriziran kao nepovoljan. Međutim, upravo zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i životinjske vrste.

Dužina obale Australije, zajedno sa svim otocima, iznosi 36 735 km. Glavna rijeka je Murray-Darling, a glavni grad Canberra.

Povijesni utjecaj

Godine 1836. u južnu su Australiju brodovima doputovali prvi engleski imigranti. Naselili su nizinsko područje (Adelaide Plains), a s vremenom i okolne brežuljke. Pruski imigranti, koji su stigli 1839. godine, u Hahndorfu i dolini Barossa osnovali su luteransku zajednicu.

Englezi su sa sobom donijeli jednostavne recepte za jeftina jela, poput okruglica od krumpira i engleskog pudinga. Recepti su se prenosili s koljena na koljeno, tako da se i danas pripremaju jela poput janjećeg pečenja i mesne pite s bubrezima. Ta su se jela udružila s ostalima koja se danas smatraju tipično australskima, a to su Pavlova, Soldier's Cake i Anzac Biscuits, Lamington i Pumpkin Scones.

No, iako su engleski i ostali (talijanski, njemački, grčki, azijski, istočnoeuropski i južnoafrički) doseljenici sa sobom donijeli nacionalne recepte, kultura hrane već je postojala. Stoljećima prije njihovog dolaska, australski su urođenici znali koristiti plodove koji su rasli sami od sebe, a pekli su i beskvasni kruh.

Prepoznatljive aboridžinske namirnice su lišće limunaste mirte, papar, špinat, bush tomatoes (malo voće nalik rajčicama, nazivaju ih i pustinjskim grožđicama) i macadamia oraščići.

Internacionalna kuhinja izuzetno se razvila nakon II. svjetskog rata. Doseljavanje Mediteranaca, uglavnom Talijana, Grka i Libanonaca, izazvalo je ogromne promjene u australskoj kuhinji. Zadnjih 30-ak godina taj se proces ponavlja s doseljeništvom iz Istočne Azije. Hrana poput cous-cousa, palente, tajlandskih ribljih kolačića i kineskih noodlesa, postala je dijelom svakodnevne kuhinje tipične australske obitelji.

Nanoviji trend je bush food, tj. hrana domorodaca. Općenito, jede se laganija hrana, a spajanjem kalifornijske kuhinje i azijskih namirnica nastao je i novi stil, nazvan Pacific Rim. Moderna australska kuhinja može se nazvati i jednom od najeklektičnijih u svijetu.

Karakteristike kuhinje

Prepoznatljive aboridžinske namirnice su lišće limunaste mirte, papar, špinat, i oraščići.

Velika raznolikost i bogatstvo namirnica i hrane u Australiji odraz su razlika u geografskom smislu. Na jugu, guste borove šume i bujni zeleni pašnjaci prekrivaju zemlju na kojoj se uzgajaju goveda i janjad, dok hladne i čiste vode opskrbljuju stanovništvo jastozima i ribom. Na crvenoj zemlji Coonawarre bujaju vinogradi, a na jugoistoku žitarice. Rijeka Murray pretvara pustinjski pijesak u plodno tlo s voćnjacima, u kojima se u izobilju uzgajaju limun, grožđe, dinje, koštuničavo voće i rajčice.

U nešto hladnijoj klimi (Adelaide Hills, McLaren Vale i Barossa Valley) raste grožđe, od kojeg se proizvode vrhunska vina. U podnožju brežuljaka uspijevaju jabuke, trešnje, bobičasto voće i badem, a zapadna obala bogati je izvor plodova mora.

S rastom turizma, razvija se i ponuda australskih restorana. Jedan od tipičnih jelovnika sastoji se od paštete od guščje jetre i papra, odreska od klokana s grilla, crvenog vina, pečenih krumpirića i svježe salate s preljevom od maslinova ulja i octa od crvenog vina, dok se za desert preporuča Lemon Myrtle, kolač s tučenim šlagom.

Popularna je i fusion cuisine, tj. mješavina raznih svjetskih kuhinja, tako da se, primjerice, azijski začini, kao što su chilli, korijander, curry i kardamom, miješaju s klasičnim europskim jelima.

"Barbie", kako Australci zovu roštiljanje, zauzima važno mjesto u društvenom životu. Na dvorištu, u vrtu, na terasi, krovu, u parku ili na plaži, pripremaju se najrazličitija jela, čak i egzotični recepti, poput riže s kineskim gljivama pečene u bananinom lišću, ili slatkog krumpira na šećernoj trski.

Karakteristična jela

Damper - tradicionalan australski kruh koji se radi bez kvasca, a peče se na logorskoj vatri ili pećnici od lijevanog željeza.

Balmain Bugs - plosnati račići bijelog mesa i blagog okusa, sličnog jastogu, obično se pripremaju na grillu.

Billy Tea - čaj koji se pripravlja u metalnoj konzervi (billy), na otvorenoj vatri.

Chiko Roll - proljetni svitak na engleski način.

Meat Pies - male pite od mesa, obično se poslužuju prelivene umakom od rajčice.

Lamingtons - kockice od biskvita prelivene čokoladom i uvaljane u kokosovo brašno (zapravo naši "čupavci"), poslužuju se s tučenim vrhnjem i čajem. Priča se da su ovi kolači, nastali krajem 19. stoljeća, osmišljeni iz potrebe da se iskoristi isušeni biskvit. Nazvani su po Lady Lamington, supruzi tadašnjeg guvernera Queenslanda.

Pavlova - slastica od bezea ukrašenog slatkim tučenim vrhnjem i svježim voćem. Recept je, navodno, nastao u čast dolaska slavne balerine Anne Pavlove.

Vegemite - crni, gusti namaz od kvasca i povrća, najviše se jede namazan na tost. Kaže se da Australci koji žive izvan domovine nisu sretni bez zalihe Vegemitea!

Anzac Biscuits - hrskavi kolačići od zobi, kokosovog brašna, šećera, brašna, maslaca, sode bikarbone, vode i šećernog sirupa. Za vrijeme I. svjetskog rata pakirali su se u limenke i slali vojnicima.

Soldier's Cake - kuhani kolač od voća.

Fast Facts

• Puno ime: Commonwealth of Australia
• Površina: 7 682 300 km²
• Stanovništvo: 18 600 000 (94% europskog podrijetla, 4% azijskog podrijetla, 1, 5% ostali)
• Glavni grad: Canberra
• Religija: 75% kršćana, 1% muslimana, 1% budista, 0, 5% Židova. Službena religija ne postoji.

Travel tips

• za posjet Australiji trebat će vam viza
• zaštitite se kremama s visokim zaštitnim faktorima, kroz sva godišnja doba
• nosite sunčane naočale i šešire
• u hitnim slučajevima zovite 000 (univerzalan broj za hitnu pomoć, vatrogasce i policiju)