Danska

Geografski položaj

Kraljevina Danska nalazi se na prijelazu iz Europe k Skandinavskom poluotoku, između Sjevernog i Baltičkog mora. Obuhvaća poluotok Jylland i 490 otoka, od kojih su najveći Sjaelland, Fyn, Lolland, Pornholm, Falster, Als, Langeland i Mon. Proteže se na 43 096 km² i ima oko 5 400 000 stanovnika. U Danskoj prevladava ledenjački reljef te oceanska klima s blagim zimama i umjereno toplim ljetima.

Danska ima oko 7 000 km dugu obalu i bogata je malim jezerima, tresetištima, kratkim rijekama, šumama, njivama, travnjacima i pašnjacima. Ima razvijeno ribarstvo, šumarstvo, poljoprivredu i stočarstvo, ali i industriju. Glavni grad je Kopenhagen.

Prema jednoj izreci Šveđani jedu da bi pili, Norvežani jedu da bi živjeli, a Danci žive da bi jeli.

Povijesni razvoj

Od 7. do 11. stoljeća Danci, odnosno danski Vikinzi naseljavaju se na poluotok Jylland te stvaraju svoju državu. Pod vladavinom kralja Gabelbarta i njegova sina Danska početkom 11. stoljeća postaje velesila. U 18. stoljeću Kopenhagen je postao jedan od najvažnijih svjetskih trgovačkih gradova. Iako je u II. svjetskom ratu proglasila neutralnost, pretrpjela je napad Njemačke te je nakon rata pristupila NATO-u.

Unatoč političkoj nestabilnosti, u razdoblju nakon rata Danska je ostvarila značajan privredni razvoj i izgradila uspješnu socijalnu državu. Danas je jedna od pet najvećih izvoznika hrane na svijetu, između ostalog izvozi haringe, pivo, rakiju aquavit, dimljeni sir, šunku, kolače i peciva, proizvode od marcipana te kekse od maslaca.

Karakteristike kuhinje

Prema jednoj izreci Šveđani jedu da bi pili, Norvežani jedu da bi živjeli, a Danci žive da bi jeli. Doista, Danci jedu rado, mnogo, raznoliko i kalorično. Iako su im na jelovniku i jela drugih nacionalnih kuhinja, a danski kuhari slove kao najbolji i najkreativniji u Skandinaviji, Danci ipak najviše od svega vole svoju tradicionalnu kuhinju. Kako je Danska poljoprivredna zemlja okružena morem, s razvijenim ribarstvom, ratarstvom, stočarstvom i mljekarstvom, tradicionalna kuhinja se razumljivo temelji na ribi, plodovima mora i mesu, ali i povrću, voću, mlijeku i mliječnim prerađevinama, posebno siru i jogurtu.

Na tradicionalnom jelovniku brojna su jela od različitih slatkovodnih i morskih riba, posebno lososa, jegulje, bakalara, haringe i lista te od različitih vrsta mesa, peradi, janjetine, teletine, junetine te posebno omiljene svinjetine. I riba i meso spremaju se na sve moguće načine, peku se, kuhaju, pirjaju, prže, ali i dime, mariniraju, salamure i usoljavaju. Kako Danci obožavaju krepku, kaloričnu i masnu hranu, uz jela od ribe i mesa obavezni su i zasitni prilozi od povrća, ali i voća, te gusti umaci i različite salate. Među omiljenim umacima je tradicionalni umak od maslaca, senfa, hrena i nasjeckanih kuhanih jaja koji se najčešće služi uz kuhanu ribu, a među prilozima je, bez sumnje, krumpir. Neizostavni krumpir služi se kuhan i posut začinskim biljem ili pak pečen, a vrlo često i pržen sa šećerom. Među čestim prilozima uz meso su i pirjane jabuke, suhe šljive i crveno zelje, te punjena cikla. Od ribljih jela najpopularniji je kuhani bakalar sa slanim krumpirima i umakom od senfa (torsk), list pirjan u maslacu sa slanim krumpirima (rodspaette) te pečeni file haringe s pirjanom rabarbarom ili ogrozdom (stegt sild). Od mesnih jela Danci najviše vole okruglice od miješanog mesa (frikadeller) s kuhanim krumpirima ili salatom od krumpira i umakom, kosani odrezak (hakkebof), hrskavo svinjsko pečenje (flaeskesteg) obilato preliveno umakom od pečenja, okruglice od svinjskog mesa (kodboller) s rižom i curry umakom. U tradicionalnoj danskoj kuhinji su i krepke juhe, juha od kruha s bezalkoholnim pivom i šećerom (ollebrod), juha od kaše (vandgrod), juha od suhog graška (gule aerter) te gusta juha od iznutrica (finker).

Jedno od najomiljenijih i najpoznatijih malih jela je i nadaleko poznati danski specijalitet .

Danci tradicionalno uživaju i u dimljenoj hrani, posebno lososu i haringama te različitom mesu i mesnim prerađevinama i divljači, ali i siru koji je poznat u cijelom svijetu. Dimljena hrana je toliko popularna da i danas mnogi restorani i mesnice imaju svoje vlastite komore za dimljenje ribe i mesa. Među najpopularnijim dimljenim jelima je haringa sa sirovim žumanjkom i lukom (sol over gudhjem). Danska kuhinja je poznata i po usoljenim i mariniranim haringama (sild) koje se spremaju i s bezbroj dodataka, npr. s rajčicom, curryem, začinskim travama, koprom, češnjakom, ali i šerijem. Spremanje haringa ima neobično dugu tradiciju pa je tako nekad svaka domaćica imala svoj tajni recept koji se prenosio s majke na kćer, a i dan danas ih nekoliko firmi proizvodi po strogo čuvanoj recepturi. Danci uživaju i u lososu mariniranom u mješavini soli, šećera i nasjeckanog kopra (graved laks). Nekad se tako marinirani losos zatrpavao u pijesak ili u rupe u zemlji kako bi izgubio vodu i ostalo jestiv i dulje vrijeme, a danas se marinira u hladnim komorama.

Dnevni i blagdanski obroci

Danci dan započinju doručkom. Za doručak, odnosno morgenmad, između ostalog jedu se različite vrste kruha i peciva, marmelada, sir, jaja, kobasice i muesli. Mnogi kasno prije podne za drugi doručak pojedu danski sendvič smorrebrod uz koji se obavezno popije i pivo ili rakija. U podne slijedi lagani ručak, odnosno frokost. Za ručak se uglavnom jede smorrebrod ili neko drugo malo jelo kupljeno u kantini ili u nekom od malih restorana, zalogajnica i kafića. No, mnogi svoj smorrebrod, odnosno lunch paket najradije donesu od kuće. Poslijepodne je obavezna kava jer su Danci veliki ljubitelji tog napitka, odnosno eftermiddagskaffe, uz koju se uživa i u slatkom, primjerice u pecivu od lisnatog tijesta punjenog marmeladom ili voćem (wienerbrod), pecivu s cimetom (kanelstang) ili pecivu od lisnatog tijesta punjenom šlagom i marcipanom (gasebryst).

Glavni obrok u Danskoj je večera, odnosno middag, između 18 i 19 sati. Za večeru se oko stola najčešće po prvi put u danu okuplja cijela obitelj, a poslužuju se kod kuće skuhana topla jela. U tjednu je to uglavnom jedno jelo od ribe ili mesa s prilogom i salatom, dok je vikendom večera obilnija. Za večeru se tradicionalno poslužuje i najomiljenija danska slastica, slatko od pirjanog crvenog voća, jagoda, malina, višanja, kupina i ribiza s dodatkom voćnog sirupa, šećera i kukuruznog škroba (rode grode). Uz nju se poslužuje i umak od vanilije (rode grode med flode) ili pak tučeno slatko vrhnje. Nakon tradicionalno kalorične večere uobičajena je rakija na bazi ljekovitih biljaka koja pospješuje probavu (gammel dansk), od kojih je najomiljenija ona s okusom kumina (aquavit). U Danskoj je sasvim uobičajena i ponoćna kava s nekim malim jelom, uglavnom omiljenim sendvičem, smorrebrodom.

Osim što najviše uživaju u obiteljskom krugu u toplini svojega doma, Danci su i vrlo gostoljubivi i dobri domaćini. U posebnim prilikama, kao što su nacionalni praznici i crkveni blagdani te rođendani i ostale obiteljske svečanosti, gosti se tradicionalno pozivaju na druženje uz kavu, kaffebord te na svojevrsni bife, kolde bord. Na omiljenom kaffe bordu koji potječe još iz 18. stoljeća, uz kavu i čaj u pravilu se poslužuje i do petnaestak različitih vrsta kolača i torti, jer Danci obožavaju slatko. Među slasticama su neizostavne male krafne (aebleskiver), medenjaci (honningkager), pecivo s marcipanom (kransekage) te kolač od jabuka nadjeven marmeladom i posut brašnom prženim u maslacu (bagtaeblekage). Dugu tradiciju ima i vrlo bogat hladan stol, bife, kolde bord, koji je i u restoranskoj ponudi, a funkcionira po pravilu da za jelo treba imati vremena. Gosti se poslužuju sami, a brojna jela se iznose na tanjurima u nekoliko sljedova. Najprije se uživa u hladnim jelima od riba i plodova mora, posebno u nezaobilaznim mariniranim haringama, a potom u hladnim i toplim jelima od mesa, nakon čega slijedi još i bogata ponuda sireva i deserta.

Omiljena mala jela i napitci!

Među omiljenim danskim malim jelima je svojevrsni hot-dog od nacionalnog specijaliteta, crvene kobasice (rode polse) po kojoj se i naziva polser. Polser se nudi u dvije varijacije, s kuhanom ili pečenom crvenom kobasicom, u hrskavom dugoljastom na pola prerezanom pecivu, garniran majonezom, kečapom i slatkim senfom te prženim kolutićima luka (log) i ploškama kiselih krastavaca. U nekim područjima Danske kreacija se obogaćuje i crvenim zeljem.

No, jedno od najomiljenijih i najpoznatijih malih jela je i nadaleko poznati danski specijalitet smorrebrod, maštovito, bogato i vrlo estetski nadjevena kriška kruha (brod) izdašno namazana maslacem (smor). Sprema se od bijelog (franskbrod), miješanog (surbrod) ili najčešće raženog (rugbrod) kruha s hrskavom koricom koji se najprije izdašno premaže maslacem. Kruh se potom ovisno o receptu ili mašti nadjeva različitim i na različite načine spremljenim hladnim ili toplim odrescima ribe ili mesa, odnosno plodovima mora, ali i šunkom, paštetom, kajganom, kuhanim jajima, jajima na oko, šampinjonima, slanim sardelama, različitim umacima i remuladama, primjerice majonezom i umakom od hrena te garnira kiselim krastavcima, ciklom, kolutićima luka, crvenim zeljem, vlascem i salatom. Omiljeni danski sendvič, smorrebrod se sprema po više stotina različitih recepata među kojima su kako oni prastari tako i novi, vegetarijanski, makrobiotički ili niskokalorični na kojima izostaje prepoznatljivo slasno brdo od nadjeva, umaka i garniture. Među najomiljenijim je smorrebrod s dimljenom haringom, žumanjkom, radičem i vlascem, sa svinjskim pečenjem, crvenim zeljem, jabukama i suhim šljivama te s dimljenom jeguljom s kajganom i dodacima po želji. Jede se u svim prilikama, ujutro za prvi i drugi doručak, a potom i za lagani ručak te za ponoćnu užinu.

Naravno, smorrebrod je nezamisliv bez čaše piva ili čašice rakije, što je sasvim razumljivo jer Danci obožavaju svoje ukusno i kvalitetno pivo (ol) i rakije (snaps). Pivo se proizvodi u dvanaestak velikih pivovara, kao što su primjerice Carlsberg i Tuborg, ali i u malim pivovarama koje u posljednje vrijeme ponovo niču kao gljive poslije kiše. Danska je stoga pravi raj za ljubitelje piva, jer bez obzira u kojem se dijelu Danske nalazili da bi došli do prve pivovare morate prevaliti najviše 30 km. Jednako tako i pečenje rakije (snaps) ima dugu tradiciju i potiče još iz srednjeg vijeka u kojem su se u samostanima pekle rakije od krumpira i žita, te obogaćivale ljekovitim biljkama iz samostanskih vrtova.

Uz danas najomiljeniju rakiju aquavit koja se tradicionalno proizvodi od krumpira s dodatkom kumina, Danci se mogu sladiti s rakijama sa stotinama različitih okusa. Mnoge od njih, primjerice s okusom badema, marelice, jabuke, cimeta, borovnice, klinčića, kopra ili korijandera, Danci vrlo rado i danas spremaju kod kuće. Inače među obožavateljima rakije koja se osim uz smorrebrod tradicionalno pije i uz marinirane haringe, vlada pravilo da se nikad ne smije popiti samo jedna rakija, već se uvijek moraju popiti dvije, za svaku nogu po jedna. Rakija je i obavezan sastojak nacionalnog pića gloggakoje se najčešće kuha i pije zimi, u doba adventa i Božića. Glogg se kuha od crvenog vina i rakije uz dodatak cimeta, kardamoma, đumbira i klinčića, a uz njega se serviraju prženi bademi i suhe grožđice.

Kopenhagen za sladokusce

Kako pravi mali raj za sladokusce, u Kopenhagenu ne propustite:

• Kušati danski nacionalni specijalitet, poseban hot-dog, polser s crvenom kobasicom kupljen na jednom od životopisnih pokretnih kioska (polsevogne) koji se nalaze gotovo na svakom uglu i rade do kasno u noć.
• Uvjeriti se zašto Danci obožavaju kruh s maslacem, odnosno smorrebrod, u jednom od najpoznatijih i najboljih malih restorana Ida Davidson (Store Kongensgade 70). U ponudi restorana utemeljenog 1888. godine više je stotina različitih smorrebroda pa je jelovnik dug oko 2 m. Uz smorrebrod ne zaboravite popiti čašicu hladne rakije. Naravno, baš kao i Danci nazdravite s riječju Skal!, a rakiju popijte u jednom gutljaju.
• Posjetiti Carlsbergov muzej piva (Gamle Carlsberg Vej 11. Valby) u kojem više od 150 000 posjetitelja godišnje uživa u multimedijalnoj priči o omiljenom danskom piću, ali primjerice i u najvećoj zbirci pivskih boca na svijetu te naravno u procesu nastajanja i degustaciji tog, diljem svijeta, poznatog piva.
• Odmoriti se uz naprosto fantastičan espresso (Kopenhagen je grad kave, a Danci su među najboljim baristima u Skandinaviji!) u nekom od brojnih uličnih, ali i muzejskih kafića. Primjerice, u Carlsbergovoj gliptoteci Ny Carlsberg Glyptotek, (Dantes Plads 7.) u kojoj se kava i kolači služe ispod raskošnih palmi među neoklasicističkim statuama. Ljubitelji skandinavskog dizajna svoj espresso mogu popiti u kafiću koji je i trgovina dizajnerskih predmeta Riccos kaffebar (Studiestraede 24.).
• Uživati u čaju u jednoj od nostalgičnih čajana. Ljubitelji čaja koji žele osjetiti čari doba u kojem su živjele naše prabake mogu uživati u jednom od stotinjak različitih čajeva, ali i torti, kolača i peciva u čajani Tante T u gradskoj četvrti Vesterbro (Viktoriagade). Neponovljiv doživljaj je i posjeta čajnom salonu za dame Tea Time u četvrti Worrebro (Birkegade) uređenom u viktorijanskom stilu, u kojem se čaj, tradicionalni sendviči s krastavčićima i čajni kolačići serviraju u najfinijem porculanu i sa srebrnim žličicama.
• Nagraditi se božanstvenim sladoledom u jednoj od desetak slastičarnica Paradis Is u kojoj se ponuda voćnih sladoleda mijenja u skladu s godišnjim dobom, a jedna od brojnih čokoladnih kreacija radi se od mješavine mliječne i tamne čokolade. Nostalgičari pak u slastičarnici Hansens Ishus (Lille Trianglen) mogu kušati sladoled po receptima iz 1922. godine.