Dosadni i opasni

Komarci, ustvari ženke komaraca, napadaju nas uglavnom nakon zalaska sunca, kvareći nam ljetno raspoloženje i na moru i na kontinentu. Gnjave nas svojim dosadnim zujanjem, ujedaju nas često i vrlo bolno te potom tjeraju da se grebemo do krvi. Iako su u našem podneblju ubodi ženki komaraca, kojima su bjelančevine iz krvi potrebne za produkciju jajašca iz kojih će se razviti njihovo potomstvo, u pravilu bezopasni, izbodena i izgrebena koža podobnija je za razvoj različitih infekcija, a samim time i bolesti.

Komarci, ustvari ženke komaraca, napadaju nas uglavnom nakon zalaska sunca, kvareći nam ljetno raspoloženje.

No, kada je riječ o krpeljima, situacija je sasvim drugačija. Za razliku od komaraca, kojih u našem podneblju ima posvuda i nisu opasni, krpelji su u našoj zemlji najviše rasprostranjeni u nizinskim i gorskim šumama, livadama i pašnjacima na području sjeverozapadne Hrvatske, a ima ih i na području Osijeka i Baranje te Vukovara i Srijema. Oni mogu ljudima prenijeti i vrlo opasne i smrtonosne zarazne bolesti. Naime, jedan vrlo mali dio krpelja, posebno šumskih, zaražen je te može kod ljudi uzrokovati dvije opasne zarazne bolesti, virusni krpeljni meningoencefalitis (dakle, virusnu upalu mozga i njegove ovojnice) te infekciju uzrokovanu bakterijom Borrelia burgdorferi, poznatiju pod imenom Lyme- borrelioza (bakterijska bolest koja se manifestira pojavom kožnog crvenila, koja se od mjesta uboda širi u koncentričnim krugovima).

Na sreću, samo će oko 30% osoba koje su došle u dodir s nekim od samo 1 do 2% krpelja nosioca spomenutih bolesti pokazivati simptome ugriza. Oni se u pravilu javljaju između 7 i 14 dana, a uključuju jake glavobolje, visoku temperaturu, bolove u vratu, osjetljivost na svjetlo, mučninu, povraćanje te poremećaje nekih životnih funkcija i svijesti uopće.

Naravno, rizik od velike opasnosti koja vreba od ugriza krpelja može se svesti na minimum, a neugodnosti koje nosi najezda komaraca mogu se bitno smanjiti mnogim vrlo jednostavnim i učinkovitim mjerama predostrožnosti.

Zaštita od komaraca

Za vrijeme boravka na otvorenom odjenite se u komotnu odjeću dugih rukava i svijetlih boja, a izbjegavajte usko te posebno crno, koje komarce neobično privlači i čini ih agresivnima. Kako komarce privlače mirisi, izbjegavajte upotrebu parfimiranih kozmetičkih sredstava, parfema, sapuna, krema, losiona i deodorana, ali i jako mirisnih sredstva za pranje i oplemenjivanje odjeće. Jednako tako, na otvorenom pokrivajte slatka jela i sva pića u čašama, a boce držite začepljene. Sve otpatke od hrane odmah uklonite i držite dobro pokrivene. Nakon slatkih zalogaja, djeci obavezno operite lice i ručice te otklonite eventualne ostatke hrane s odjeće.

Osim toga, djecu obavezno zaštitite obućom i odjećom, a na dječja kolica obavezno navucite mrežu za komarce ili običnu pamučnu gazu. Nadalje, na otvorenom se ne upuštajte u borbu s komarcima jer će ih strujanje zraka koje ćete izazvati učiniti još agresivnijima. Naravno, ako su komarci unatoč svim mjerama predostrožnosti i dalje nesnosni (što se može dogoditi ako ste u blizini vode ili ste skloni znojenju te općenito imate veću tjelesnu temperaturu), posegnite za kupovnim sredstvima za zaštitu koja se nanose na kožu. Ovu zaštitu ni slučajno ne primjenjujte na bebama, a kada je riječ o djeci, posavjetujte se s liječnikom. No, kožu možete zaštititi i na prirodan način tako da odjećom nezaštićene dijelove tijela natrljate čistim prirodnim eteričnim uljem lavande, eukaliptusa ili lovora.

Zatvorene prostore zaštitite od najezde komaraca mrežom za komarce, a ako je to nemoguće, ne palite svjetlo prije nego zatvorite sve prozore jer se komarci orijentiraju prema izvoru svjetlosti, a dječji krevetić dodatno zaštitite mrežom ili gazom. Komarce vrlo uspješno možete otjerati i kupovnom mješavinom eteričnih ulja za zaštitu od komaraca, ili u istu svrhu upotrijebite ulje cedra, eukaliptusa, klinčića ili čempresa, koje nakapajte u mirisnu lampu. Sredstva protiv komaraca na bazi insekticida za zatvorene prostore koristite samo ako ništa drugo ne pomaže, dakle što rjeđe, a nakon upotrebe, obavezno prozračite prostor, naravno, ne paleći svjetlo kako ne bi ušli novi napasnici.

Kožu nakon uboda komaraca možete namazati posebnim pripravcima koji dezinficiraju i hlade kožu, a mogu se kupiti u ljekarni. Od domaćih pripravaka pomaže ulje čajavca, s malo vode razrijeđena silicijeva zemlja, mješavina octa i soli, sok od luka ili limuna te vodom natopljena kocka šećera.

Zaštita od krpelja

Za vrijeme boravka na otvorenom odjenite se u komotnu odjeću dugih rukava i svijetlih boja, a izbjegavajte usku i crnu odjeću.

Bez sumnje, najbolja i najučinkovitija zaštita od krpelja, posebno ako često rekreacijski ili profesionalno boravite u prirodi i krećete se po nizinskim i brdskim šumama, livadama i poljima, jest cijepljenje. Preventivno cijepljenje protiv bolesti koje prenose krpelji provodi se dva puta, u razmaku od tri do četiri tjedna. Potom, a da bi se održala zaštita, cijepi se ponovo nakon godinu dana, a zatim u još većim razmacima. Nadalje, od ugriza krpelja, kojima je, kao i komarcima, krv potrebna za produkciju jajašca, zaštitite se zatvorenom odjećom te, primjerice, sokne navucite preko hlača, a vrat dodatno zaštitite maramom ili kapuljačom. Odjeća neka bude svijetle boje kako bi se krpelj što lakše uočio te načinjena od glatke tkanine za koju se on ne može prihvatiti. Krećite se samo glavnim putovima, izbjegavajući kretanje po visokoj travi i drugom raslinju, među grmljem i u podnožju drveća, na kojima se do metar visine nalaze staništa krpelja. Ako koristite sredstva protiv uboda insekata za izložene dijelove tijela, redovito se mažite kako ono ne bi prestalo djelovati.

Nakon povratka iz prirode, strpljivo i pažljivo pregledajte cijelo tijelo, posebno na pregibima i dijelovima s najtanjom i najtoplijom kožom (primjerice, na preponama, pregibima koljena, na ramenima i ispod pazuha). Jednako tako, skinutu odjeću ne oblačite ponovo prije nego je dobro očistite ili operete. Pregledajte i vlasište, posebno ako se radi o djeci. Naravno, ako ste u prirodi bili sa psom, pregledajte i njega, kako zbog njega samog, tako i zato da spriječite prelazak krpelja na nekog od vaših ukućana.

U slučaju da otkrijete da vas je krpelj ugrizao, najvažnije ga je što prije odstraniti jer mu je potrebno tek nekoliko sati da prenese zarazu. Iako bi bilo najbolje da skidanje prepustite liječniku, u slučaju da je to nemoguće, učinite to sami s prethodno dezinficiranom pincetom ravnih rubova, a ako ste često u prirodi, nabavite i posebnu pincetu. Krpelja pincetom obuhvatite što bliže glavici i izvlačite ga prema van laganim i jednoličnim pokretima bez okretanja. Prethodno mazanje kože uljem, acetonom ili lakom za nokte da bi se usmrtio krpelj više se ne preporučuje jer se smatra da on baš uslijed toga može prije vremena izbaciti zaraženi sadržaj u našu krv. No, ako prije vađenja ipak želite omamiti krpelja, učinite to vatom natopljenom u alkohol, koju na mjestu uboda držite oko pet minuta. Nakon izvlačenja, pažljivo i temeljito dezinficirajte mjesto ugriza, kao i izvučenog krpelja, alkoholom ili nekim sredstvom za dezinfekciju. Ako ga niste izvadili u cijelosti, obavezno posjetite liječnika, a da biste se umirili, to učinite i ako ste ga uspješno odstranili. U tom je slučaju uputno da sa sobom ponesete i izvađenog krpelja kako biste zatražili analizu u laboratoriju.