U nedoumicama glede uzroka francuskog paradoksa, resveratrolu je posvećena najveća znanstvena pozornost. Najnovija istraživanja pokazuju da ovaj čimbenik zaista štiti srčani mišić od iznenadnog srčanog udara.
Pod pojmom francuskog paradoksa (french paradox) podrazumijeva se pomalo neobična situacija u kojoj Francuzi mogu jesti masno do mile volje, uz to i pušiti, a pritom ne oboljeti od bolesti srca i krvnih žila.
Glavnu pozitivnu ulogu u "paradoksu" imaju veće količine konzumiranog voća, maslinova ulja, povrća, ali i način konzumiranja obroka.
Godine 1990. američki novinar Edward Dolnick prvi je javno prezentirao ideje prof. dr. Jacquesa Richarda u svojem magazinu o zdravlju. Članak je pobudio veliko zanimanje, a u njemu je prvi put objašnjena i francuska, odnosno mediteranska prehrana koja štiti zdravlje, kao i važna uloga crnog vina koje se u Francuskoj tradicionalno pije uz ručak.
Samo godinu dana poslije na temelju članka načinjena je i posebna TV emisija pod nazivom "60 minuta" koju je gledalo 20 milijuna Amerikanaca. Mnogi su tada shvatili koliko zapravo prehrambene navike utječu na zdravlje, a velike razlike u načinu prehrane između Francuza i Amerikanaca bile su vjerno prikazane.
Nakon toga mnogi su znanstvenici počeli istraživati mediteransku prehranu u Italiji, Grčkoj i na Kreti te u drugim zemljama, ali nažalost ne i u Hrvatskoj.
Što štiti Francuze?
Unatoč svemu, ostalo je otvoreno pitanje objašnjenja ovog fenomena, odnosno: što to u prehrani štiti Francuze? Naime, postavilo se pitanje jesu li to samo neke zaštitne tvari ili što drugo.
Redali su se stručni seminari i međunarodne konferencije, pa je kao rezultat znanstvenih napora bilo otkriće polifenola koji je identificiran kao resveratrol. Ovaj čimbenik, koji se stvara u pokožici crnog grožđa, ubraja se u jake antioksidanse, ali ima i cijeli niz drugih blagotvornih učinaka, npr. sprečava kljenut srčanog mišića, usporava grušanje krvi...
Ubrzo je postalo jasno da glavnu pozitivnu ulogu u "paradoksu" imaju veće količine konzumiranog voća, maslinova ulja, povrća, ali i način konzumiranja obroka. Francuzi jedu opušteno (ručak, primjerice, traje dva sata), za razliku od Amerikanaca koji žive i jedu "u grču" - upravo su oni izmislili fast foods i drive-in restorane.
Precizna analiza prehrane pokazuje da Francuzi jedu znatno manje crvenog mesa, ali zato konzumiraju više sireva koji su, zapravo, uključeni u svakodnevnu prehranu.
No, i unutar same Francuske, koja je prema statistici, kad je riječ o srčanim te bolestima krvnih žila, daleko iza Amerikanaca, ima oscilacija. Primjerice, Burgundija, koja je poznati vinogorski kraj, ima još nižu stopu mortaliteta od srčanih bolesti. U tom se kraju pije čaj umjesto kave, a postoje i neke druge dobre prehrambene navike.
Sve u svemu, prosječni Francuz ne susteže se jesti masno (sirevi u prosjeku sadrže više od 30 posto mliječne masti), ali mu to uopće ne smeta, dok prosječni Amerikanac izbjegava masnoće i opet se deblja, pa se tako nažalost već govori o nacionalnoj katastrofi (više od 50 posto nacije je pretilo).
Resveratrol
podrazumijeva pomalo neobična situacija u kojoj Francuzi mogu jesti masno uz to i pušiti, a pritom ne oboljeti od srčanih bolesti.
U nedoumicama glede uzroka francuskog paradoksa spomenuli smo resveratrol kojemu je dosad posvećena i najveća znanstvena pozornost. Najnovija istraživanja na kulturi tkiva pokazuju da ova tvar zaista štiti srčani mišić od onog najgoreg, tj. od iznenadnog srčanog udara koji u ukupnom mortalitetu, kada je riječ o srčanim bolestima, ima i najveću stavku.
Naime, prilično čest uzrok smrti je srčana fibroza. To je stanje pak izazvano povišenim tlakom, a sastoji se od naglog aktiviranja stanica fibroblasta koje luče kolagen, tj. tvar koja s vremenom izaziva zadebljanje srčanog mišića. U takvim okolnostima srce sve teže pumpa i nastaju problemi.
Resveratrol sprečava (ograničava) srčanu fibrozu, kao i sve posljedice koje iz toga proizlaze. Ova ključna istraživanja obavljena su na Northeastern Ohio Univesities College of Medicine pod rukovodstvom prof. dr. Gary Meszarosa, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu American Journal of Physiology Heart and Circulatory Physiology.
Resveratrol nastaje u crnom vinu kao posljedica obrambenog mehanizma zbog napada plijesni. To znači da u pojedinim sortama vina nema standardnog sadržaja resveratrola, već on oscilira s prilično velikim amplitudama. Ako je godina sušna, nema plijesni, nema resveratrola, barem ne u većim količinama. Ako je pak godina vlažna, plijesan napada vinovu lozu i stvara se resveratrol.
Crno vino nekih vrsta vinove loze ima više, a nekih manje resveratrola, uz činjenicu da je sam resveratrol nestabilan i pod utjecajem zraka ubrzo propada. Resveratrolom najbogatija su vina shiraz, pinot noir, cabernet sauvignon i dr.
Što je vino tamnije (neprozirnije), trebalo bi sadržavati više resveratrola, premda to ne mora uvijek biti tako. Analize crnog vina na resveratrol su skupe i to je razlogom zašto vina još uvijek nemaju deklaraciju o njegovu sadržaju.
:(Još nema komentara