Zanimljivia jednoljenica koju uzgajale su i naše bake
Dragoljub /Kapucinka / je jedna od prvih biljaka koje sam posijala u svom vrtu .
ova začinska ,aromatična biljka, potječe iz Južne Amerike- Bolivije, Ekvadora, Kolumbije i Perua, gdje se dugo koristia kao ljekovita biljka za liječenje rana. Tamošnji stanovnici stavljali su je na rane i na taj način sprječavali infekcije.
Slovi kao jedan od najjačih prirodnih antibiotika, koristi se tinktura od biljke i svježe iscijeđeni sok.
Zbog baktericidnih svojstava upotrebljavali su je i za unutrašnje infekcije, posebno one vezane za urinarni trakt i mjehur.
Svi dijelovi biljke djeluju antibiotski , povećavaju otpornost organizmana za razne bolesti– glikozid u biljci reagira s vodom i proizvodi antibiotik. Također,djeluje i antifungicidno, antiseptički, antibakterijski, te kao diuretik /laksativ.
Osim ljekovitih karakteristika, dragoljub je jestiva biljka i vrlo često koristi se u kulinarstvu. Listovi mu imaju gorkast okus, te su odličan dodatak salatama. Najbolje je brati mlade listove koji bi se trebali koristiti u umjerenim količinama.
Cvjetovi su blagog okusa i idealni su jestivi ukrasi ,koje ja jako volim koristiti u salatama, pelud kod osjetljivih ljudi može prouzročiti alergijsku reakciju, pa prije jela uvijek s cvjetova uklonite prašnike i tučak. Cijela biljka je jestiva ,sadrži vitamin C. Cvjetni pupovi i sjemenke okusom podsjećaju na papar,
a zelene sjemenke ukiseljene kao kapare. Osim cvjetova, i lišće se može pripremiti kao proljetna salata ,mlado lišće najdnostavnije se sitno isjecka i pripremi s malo soli i limunovog soka , ova salata blago je ljutkastog okusa.
Travanj i svibanj su mjeseci kada bi ga trebalo posaditi u vrtovima na dobro osunčano mjesto, bez dohranjivanja i previše vode,iznenaditi će vas prekrasnim cvjetovima od srpnja pa sve do listopada.
Kao ukrasna biljka može se uzgajati i u loncima, a isto tako može se naći divljeg u bukovim šumama.
Želite li da ranije procvate, stavite je na neko toplo mijesto u vrtu. Ima li previše hrane, razviti će bujne listove, ali manje cvijetova.
Dragoljub u vrtu sadim na rubove gredica a odličan je i ako posadite okolo voćki, poprilično osjetljiv je na hladnoću, voli najviše topla, sunčana mjesta koja su tokom najjačeg sunca ipak malo zaklonjena laganom sjenom. Postoje visoke vrste koje narastu i do 2 metra, ali uglavnom pužu po tlu jer nemaju vitice za penjanje, kao i grmolike vrste. Cvate u nijansama od blijedo žute, preko raznih kombinacija narančaste pa sve do crvene boje.
U vrtu navodno tjera, puževe , i provjereno sigurno rahli svojim korijenjem zemlju u kojoj raste. Nije biljka koja svojim mirisom tjera nametnike, nego zapravo privlači na sebe puževe pa tako ostale biljke budu pošteđene.
Ako u jesen potraje lijepo vrijeme cvatnja mu se se produlji sve do prvih mrazova.
:(Još nema komentara