Ponekad se čini kao da priroda zna bolje od samog čovjeka što je za njega dobro. Kako drugačije tumačiti brojne šumske plodove i samoniklo bilje koje raste u šumama uz planine, more i rijeke, na čistom i svježem zraku, izvrsnog okusa i brojnih benefita za naše zdravlje, a nadohvat nam ruke.
Šetnja šumom na naš organizam djeluje poput wellnessa. Sklad boja, zrak koji tamo udišemo i šumski plodovi darovi su prirode i bilo bi ih šteta ne iskoristiti.
Uz božanstven okus, brojni su pozitivni učinci konzumacije jagodičastog voća i orašastih plodova.
Ponekad se čini kao da priroda zna bolje od samog čovjeka što je za njega dobro. Kako drugačije tumačiti brojne šumske plodove i samoniklo bilje koje raste u šumama uz planine, more i rijeke, na čistom i svježem zraku, izvrsnog okusa i brojnih benefita za naše zdravlje, a nadohvat nam ruke. Primjerice šumske jagode, maline, kupine, borovnice, šipak, lješnjaci, ljekovito bilje, gljive, kestenje i brojni drugi plodovi koji samo čekaju da ih uberemo i ponesemo sa sobom. Već samo potraga, branje plodova, priprema hrane, sušenje ili izrada zimnice pravi je užitak, a nebrojene su blagodati od njihove konzumacije.
Naše šume nastanjuje i divljač poput srna, zečeva, lisica, veprova, medvjeda i vukova i brojne ptice, zato treba dobro otvoriti oči, a svaki boravak u šumi može se pretvoriti u pravu avanturu tijela i duha.
Šumski plodovi
Kesten
Miris prvih pečenih kestena na uličnim štandovima, uz kuhano vino i finu izmaglicu, asocira nas na kasnu jesen i ranu zimu. Castanea sativa ili pitomi kesten poznat i pod nazivom gorski kesten, kostanj i maron, zasigurno je jedan od razloga zašto se veselimo hladnoćama. Nimalo slučajno priroda nam u listopadu i studenom, tik pred zimu nudi kesten, bogat hranjivim i aktivnim sastojcima koji krijepe i pomažu organizmu da prebrodi prelazak na hladnije vrijeme.
Najrasprostranjeniji u južnoj Europi i sredozemnim zemljama, kesten uspijeva na suhom tlu i nije ljubitelj vlage. Kesten se, baš kao što smo na to i navikli kod finih stvari, od štetnih vanjskih utjecaja skriva iza svojih bodlji, tj. bodljikave ovojnice. U Hrvatskoj kesten najčešće uspijeva na obroncima Učke i Medvednice. Branje kestena odlična je prigoda i izlika, treba li nam takva, za druženje i boravak u prirodi. Kestenje jedemo pečeno i kuhano i u brojnim drugim jelima i slasticama, poput kesten pirea, marrons glacésa (glaziranog kestenja) i drugih.
Gljive
Najpopularniji šumski plodovi ili "šumsko meso" jesu gljive. Njihova upotreba u kuhinji je svestrana, dok tartufi i vrganji primjerice, spadaju među prave kulinarske poslastice. Hrvatska je zemlja s obiljem listopadnih, hrastovih, bukovih i kestenovih šuma te crnogoričnim i primorskim u kojima je gljiva na pretek.
Već spomenuti vrganj pravi je car među gljivama i jedan od najboljih gljivarskih ulova. Možemo ga brati, ovisno o vrsti, u proljeće, ljeto i jesen. Najukusniji je proljetni vrganj, najpoznatiji i najčešći ljetni. Pripremamo ih na razne načine, a za gljivama siromašne dane spremamo ih sušenjem i kiseljenjem.
Već samo potraga, branje plodova, priprema hrane, sušenje ili izrada zimnica pravi je užitak.
Tartufi su pravo šumsko blago, to zna svaki poznavatelj gljiva, a zasluženo nose naslov najaromatičnijeg i najslavnijeg iz obitelji gljiva. Brojne su njegove kulinarske primjene, a ipak ponajbolje mu je društvo najjednostavnija tjestenina, po mogućnosti domaća. Sladokusci tvrde da je tartuf vrhunac gastronomije. U potrazi za tartufima trag će vas navesti u Istru i nećete pogriješiti. Sam epicentar tartufarstva nalazi se u vlažnoj Motovunskoj šumi.
Uz zasluženu počast tartufu i vrganju ne smijemo zaboraviti smrčak, lisičarku cijenjenu zbog prijatnog ukusa, ni sunčanicu, biserku i bukovaču.
Šumski plodovi – jagodičasto voće i orašasti plodovi
Maline, kupine, borovnice i šumske jagode, šipak, glog, lješnjaci i dr., šumski su plodovi kojima ne možemo odoljeti. Od njih se pripremaju džemovi, marmelade i pekmezi, izrađuju se kolači i torte, rade se čajevi, sokovi, suše se i melju, zamrzavaju i koriste onda tijekom cijele godine. Uz božanstven okus, brojni su pozitivni učinci konzumacije jagodičastog voća i orašastih plodova.
Samoniklo bilje i plodove nam priroda pruža u izobilju, treba se samo uputiti u šetnju šumom i branje gljiva i šumskih plodova. Obucite se ugodno za boravak u prirodi, nabavite pletenu košaru i imajte pri ruci džepni nožić. Za gljivarenje će vam ipak trebati nešto više znanja i iskustva, kako biste razlikovali jestive od nejestivih. Naoružani strpljenjem i dobrom voljom, vaša šumska avantura može početi.
:(Još nema komentara