Istra

Geografski položaj

Uz masline, narezan ovčji sir i istarski pršut na plati te kruh ispod čripnje (peke) uplovimo u čaroban kulinarski svijet !

Istra je zelena oaza sjevernog Jadrana, najveći jadranski poluotok smješten u 3 države: Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Od njezina ukupnog teritorija čak 90% pripada Republici Hrvatskoj, od čega Istarskoj županiji 2 820 km², a preostali dio Primorsko-goranskoj županiji. Prema popisu iz 2001. godine broj stanovnika Istre iznosi 206 344 stanovnika.

U Istri vole reći - na pola puta između ekvatora i Sjevernog pola, Istra je oduvijek povezivala mediteranski prostor s kontinentalnim i srednjoeuropskim. Blaga mediteranska klima, uz buru, jugo, maestral i 2 400 sunčanih sati godišnje, pruža savršenu mikroklimu brojnom biljnom i životinjskom svijetu.

Povijesni utjecaj

Istra je svoju bogatu povijest pisala na raskrižju putova triju europskih kultura: slavenske, romanske i germanske. Naziv Istre potječe od ilirskog plemena Histri, a Istrom se izmijenjala cijela plejada vladara: Rimljani, Mleci, Francuzi, Austrijanci, Talijani, ostavljajući za sobom sociološke i kulturološke tragove, o čemu svjedoče brojni spomenici, primjerice Arena u Puli i Eufrazijan u Poreču, utvrde Nezakcij, Dvigrad, Beram, Oprtalj, Draguć, Grožnjan...

Mameći svojim prirodnim ljepotama, blagom mediteranskom klimom i povoljnim prometnim položajem, Istra je u sebi mudro pomirila vjekovne utjecaje suprotnih kultura, razvijajući toleranciju i poslovničnu gostoljubivost.

Karakteristike kuhinje

U Istri vole reći - na pola puta između ekvatora i Sjevernog pola, Istra je oduvijek povezivala mediteranski prostor s kontinentalnim.

Kada bismo Istru opisivali mirisima, osim dominantnog morskog, mirisa Učke i Ćićarije, dražesnih sela u unutrašnjosti Istre, mirisa makije i borova, mirisali bismo je i svježim mažuranom, bosiljkom, kaduljom, matičnjakom, majčinom dušicom, ružmarinom i lovorom. Ne zakidajući vas nimalo dojmovima, o ljepoti Istre ćemo ovoga puta govoriti isključivo kroz hranu.

Krenimo od maslinova ulja. Stablo masline, duboko ukorijenjeno u istarsku tradiciju i kulturu, te njezini visokovrijedni plodovi i proizvodi nadaleko su proslavili žitelje i kulinarstvo Istre. Uz masline, narezan ovčji sir i istarski pršut na plati te kruh ispod čripnje (peke) uplovimo u čaroban kulinarski svijet terre magice!

O slavi istarskog kulinarstva ponajviše bi mogli pričati tartufi, delikatesa kojom posebice obiluje Motovunska šuma. Tartufi su poglavlje za sebe, kruna okusa dobre domaće maneštre, dodatak drugom istarskom specijalitetu - fužima ili završni dodir na sočnom bifteku. Razlikujemo crne i bijele tartufe, a bijeli istarski su cjenjeniji. Tartuf se često kao asocijacija veže uz afrodizijake, što je slučaj i sa sljedećim biserom istarske kuhinje, šparogama.

Kako bi šparoge postale tipičnim istarskim jelom "fritajom sa šparogama", morate ih upotpuniti kapljom maslinova ulja i domaćim kokošjim jajima. No to nije sve, izvrsne su i na salatu, kao i u rižotu (mala kulinarska tajna - kako bi rižoto bio osebujniji, vodu u kojoj ste kuhali šparoge iskoristite kao temeljac za podlijevanje rižota).

Životopisnu istarsku gastronomiju, osim u malim seoskim turističkim domaćinstvima, možete uživati u konobama i oštarijama, ovisno uputite li se u njezinu unutrašnjost ili poželite osjetiti istarski ugođaj negdje uz Jadransko more.

Aduti su konoba uz morski ugođaj i specijaliteti poput škarpine i kruha ispod čripnje, dagnji, jakobovih kapica, kamenica uronjenih u mirisne buzare, nezaobilaznih škampa, rakovica, nešto jednostavnijih srdela i inćuna u marinadama. Začinite li sve to malvazijom, merlotom ili teranom i pjesmom, na pravom ste putu da upoznate i zaljubite se u primorski dio Istre.

Odmetnete li se pak u neku od srednjoistarskih oštarija, dočekat će vas ništa manje zamamna ponuda: kao aperitiv "ljekovita" biska, potom njoki i fuži s divljači, istarske kobasice s kapuzom (kupusom), kruh ispod čripnje, maneštre od bobići, one od komorača ili sa slancem, jota, posutice sa šugom, ombolo, ovčji sir, pršut i frite na sto načina. Posjet oštariji ne bi bio potpun bez istarske supe, s kojom je, priča se, tek Veli Jože znao izići na kraj. Za supu je potrebna bukaleta (istarski zemljani vrč), ugrijani merlot ili teran s malo papra, domaćim maslinovim uljem i komadima prepečenog kruha.

Najbolja je odluka posjetiti obje kulinarsko-turističke destinacije: kontinentalnu i primorsku istarsku gastronomsku idilu, staviti "točku na i" gastronomskog putovanja slasnim kroštulama i fritulama, pincama, cukerančićima, poveticama, pandišpanjama, suhim smokvama i tko zna još kakvim slatkim čudima. Potom svoja osjetila okusa i mirisa razmaziti desertnim istarskim vinima poput crvenog muškata, slatke malvazije i istarskog prošeka.

Na kraju ovog virtualnog putovanja kulinarskom Istrom poželjet ćemo vam da ga upotpunite onim pravim i otkrijete zašto su i stari Rimljani Istru nazivali kraljevskom smočnicom!