Bujna vegetacija, pješčane plaže, tropsko voće, smijeh, muzika, salsa, uživanje u koktelima posebice Cuba libre, Mojitu i Daiquiriju u suprotnosti su i usprkos dugim redovima za osnovne prehrambene namirnice, prenapučenim autobusima i siromaštvu.
Geografski položaj
Republika Kuba je otočna država s više od 1500 otoka smještena među Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom. Granice dijeli sa SAD-om i Bahamima na sjeveru, Meksikom, Kajmanskim otočjem, Jamajkom i Haitijem. Kubu odlikuje tropska klima zbog koje život cvjeta u svim oblicima. Na Kubi uspijevaju duhan i šećerna trska, banana, papaja, ananas, kakaovac, mango i druge tropske kulture. Uz strateški smještaj između Sjeverne i Južne Amerike Kubu čine jedinstvenom i spoj ljudi sa četiri kontinenta: autohtonih Indijanaca, afričkih crnaca, Španjolaca i Kineza.
Povijesni utjecaj
Kubansku povijest pratimo od Kolumbovog otkrića 1492. g., koje nažalost za domicilno indijansko stanovništvo znači i istrebljenje. Sljedećih 388 godina Kuba je uzdisala pod španjolskom "imperijalističkom čizmom", a agonija je okončana tek španjolsko-američkim ratom. 1902. g. Kuba stječe nezavisnost, no za nju su kronično zainteresirane SAD. Uz povremene uplive u kubansku politiku, američko prisustvo se ogleda u ekonomskim intervencijama, posebno u šećernoj i duhanskoj industriji te financijskoj i vanjskoj politici. 1956. Alejandro Castro Ruz i Ernesto Che Guevara ujedinjuju Kubance i vode ih u trogodišnji gerilski oslobodilački rat.
Godine 1959. Kuba je postala prva socijalistička država u Latinskoj Americi te dolazi u izravan sukob s vanjskom politikom i interesima SAD-a. Fidel Castro, prvo premijer, a od 1976. i predsjednik i Che Guevara dobivaju brojne simpatije i pobornike svojih revolucionarnih ideja. Početkom 60-ih SAD prekidaju diplomatske odnose s Kubom te slijedi američki embargo. S raspadom SSSR-a, najvećeg kubanskog trgovačkog partnera, zemlja pada u duboku ekonomsku krizu, no porast turizma iz godine u godinu joj popravlja "krvnu sliku". Unatoč neimaštini, embargu i 50 godina neizmijenjenom političkom uređenju žitelji Kube simbol su otpora, a Kuba destinacija u kojoj se uživa u pozitivnoj energiji, hrani, koktelima, pjesmi i vrućoj salsi.
U glavne namirnice spadaju i crveni i crni grah, koji se često skupa s rižom ukuhava u gustu smjesu i čini još jedno kubansko jelo - .
Karakteristike kuhinje
Kuba je na jednoj strani kult Hemingwaya i Che Guevare, do iznemoglosti popravljani američki automobili iz 50-ih godina i siromaštvo, a na drugoj moderna komforna hotelska zdanja po "guštima" zapadnog čovjeka npr. ono u Varaderu, tečajevi plesa, cabareti i popratne usluge all inclusive aranžmana. Mislili ovo ili ono, bez cijele te zamamne mješavine ne bi bilo ni kubanske kuhinje.
Kubanska kuhinja mješavina je južnoafričke, španjolske i kreolske kuhinje.
Već za doručak postat će vam jasno koliko će istinskog gurmanskog zadovoljstva pratiti vaš boravak na Kubi. Na tanjuru će vas dočekati kruh s maslacem, omlet, croquetas, komadi pržene dimljene slanine zamotane u rolice i kava s mlijekom. Nećete pogriješiti preduhitrite li svog ugostitelja i jednostavno naručite tostadu i cafe con leche.
Jaja, riža, tropsko voće poput banane i papaje poslužuju se kao predjelo, dodatak glavnom jelu i kao osnova deserta. Meso, najčešće svinjetina i meso peradi, jede se uglavnom na "kreolski" ili na roštilju i prethodno marinirano u soku od naranče. Arroz con Pollo, jelo s rižom i piletinom, tipičan je specijalitet Kube. Sofrito je osnova brojnih kubanskih jela, a sastoji se od luka, češnjaka, zelenih paprika, papra i origana, popečenih na maslinovom ulju. Umak koji upotpunjava jela od svinjetine i korjenasto povrće npr. yuccu i malangu je Moji ili Mojito, a sastoji se od ulja, luka, češnjaka, začina i soka iz gorke naranče ili limete. U glavne namirnice spadaju i crveni i crni grah, koji se često skupa s rižom ukuhava u gustu smjesu i čini još jedno kubansko jelo - Moros y cristiano. Temelj prehrane čine i kukuruz, proso, boniato (sličan krumpiru) i manioca, razno povrće, riba (prednjači bakalar) i voće. Pri pripremi kubanskih salata nisu neuobičajene ni kombinacije iz avokada, krastavaca, mrkve, zelja, rotkvice. Od začina prevladavaju kurkuma, origano, češnjak, kumin, paprika i šafran.
Ljubitelji morskih jela uz brojne riblje specijalitete imat će priliku kušati jastoga ili kornjaču, no imajte na umu da su zbog intenzivnog izlova te vrste skoro izumrle.
Dobro će vam doći i mali zalogaji sljedećih naziva: pastelitos, croquetas, bocaditos i empanadas. Nezaobilazni su i tamalesi, s kukuruznim brašnom, komadićima svinjetine i zamotani u listove kukuruza.
Po obilnom obroku se zasladite sa Flan de caramelo, karamelnim pudingom "uvezenim" iz Španjolske, kuglicom sladoleda ili kakvom tropskom voćkom i popijte voćni sok.
Svoje večeri ohladite pivom ili koktelima. Želite li se osjećati hemingvejski, popijte Daiquiri možda baš u Havanskom El Floridita baru. Nećete proći lošije ni sa Mojitom ili Cuba libre koktelom. Negdje sam pročitala da je rum nacionalno piće i muza glazbe i plesa - dopalo mi se.
Za kraj ne možemo si pomoći da ne zapjevušimo "Hasta siempre comandante" Carlosa Pueble, prigodnu "Los Tamalitos de Olga", ne prisjetimo se koncerata Omare Portuondo ili odgledamo još jedanput Buena Vista Social Club.
Zanimljivosti
- Kubu posjetiti negdje između prosinca i travnja.
- Obavezno posjetiti Havanu, Santiago de Cuba, Trinidad, Santa Claru, Cueva Punta del Este, La Jungla de Jones, Valle de los Ingenios...
- Najbolji duhan raste u pokrajini Pinar del Rio.
- Uz plaže posjetiti kubanske nacionalne parkove, prirodne rezervate, muzeje, crkve, tržnice i noćne barove.
- Posjetiti El Floridita bar koji je proslavio Hemingway i piti Daiquiri baš kao i veliki pisac.
:(Još nema komentara