Moj profil

Neodoljivi kruh: Sve što bi trebali znati o pripremi kruha i nekoliko recepata koji svima uspijevaju

U stalnoj brizi za naše zdravlje okrećemo se tradicijskoj prehrani pa se iz naših kuhinja sve češće širi zamaman miris svježe pečenog domaćeg kruha.

Kruh, diljem svijeta jedna od najraširenijih i najdostupnijih namirnica i u našem je podneblju svakodnevno na stolovima. K tome, kruh je i jedna od najstarijih namirnica koja je nastala u mlađe kameno doba nakon što su naši preci počeli uzgajati žitarice čije su zrnje najprije žvakali sirovo, a potom  usitnjavali i miješali s vodom u kašu ili pekli na vrućem kamenju.

Prvi pravi kruh ispekli su Egipćani!

No, prvi pravi kruh ispekli su stari Egipćani, koji su slučajno ili namjerno, ustajali komad tijesta na kojem su se već razvile kvasne gljivice, stavili peći te potom otkrili da je ono mnogo mekše i ukusnije. Umijeće pripreme kruha preuzeli su i stari Grci, a  potom i Rimljani koji su njime hranili svoju vojsku te tako proširili cijelom Evropom.

Štoviše, kruhovi postaju prave male delikatese za koje često više nije dovoljno imati samo neko uobičajeno krušno brašno, vodu, sol i kvasac.

U srednjem vijeku se zahvaljujući savršenijim mlinovima uz grublje brašno od cjelovitog zrnja pojavilo i finije, bijelo brašno koje je zbog skupoće bilo rezervirano samo za bogate.

Oni najsiromašniji su i nadalje bili osuđeni na crni tvrdi kruh od žitarica i kukuruza (koji je mnogima bio i jedni dnevni obrok!) koji se u to vrijeme nije pekao, a još manje kupovao svakodnevno već jednom tjednom te se stoga jeo namočen i omekšan u vodi ili juhi.

Otkrićem kvasca bijeli kruh je postao najdostupnija namirnica!

Uslijed industrijske revolucije te potom i otkrićem pekarskog kvasca, kruh se počeo spremati na mnogo brži i jeftiniji način pa je i onaj od bijelog brašna postao dostupniji i nižim slojevima, najprije u gradovima, a potom i u selima. Štoviše, osim što je prirodno kiselo tijesto zamijenio pekarski kvasac, u bijelo brašno su se sve češće i više počeli dodavati različiti dodaci koji su kruh na umjetan načini činili još finijim, mekšim i izdašnijim te tako i jeftinijim i omiljenijim.

No, razvojem suvremenog društva, posebno svijesti o zdravom načinu života, pretjerana konzumacija bijelog kruha postajala je sve upitnija. Bijeli kruh se s prvom počeo optuživati ne samo za manjkavu hranjivost, već i za različite zdravstvene probleme, primjerice prekomjernu težinu, povišenje šećera u krvi i probavne tegobe pa ne čudi što je sve više onih koji u brizi za vlastito zdravlje otkrivaju sve dobrobiti prirodnije i zdravije, tradicijske prehrane, pa tako i crnog kruha.

Najzdraviji kruh je kruh od integralnog brašna s kiselim tijestom!

Doista, dokazano najzdravija vrsta kruha je ona od nutritivno bogatijeg integralnog brašna koje se dobiva od ekološki uzgojenih i neljuštenih zrnja žitarica, u kojem su za razliku od oljuštenog bijelog sačuvani svi hranjivi sastojci, vlakna, vitamini, minerali i elementi u tragovima. K tome, za još pozitivniji učinak na zdravlje, ali i bolji, prirodniji okus, kruh od integralnog brašna se sve češće umjesto na brži način s pekarskim kvascem sprema baš kao nekad, na sporiji i prirodniji način s kiselim tijestom. Za pripremu takvog kruha koristi se starter, smjesa vode i brašna u kojem se nalaze prirodne gljivice kvasca, koji zrije oko tjedan dana, te stoga ne samo da je ukusniji, već i pozitivno djeluje na naše zdravlje, te posebno probavu i  imunitet.

Iz sve više kuhinja se širi miris svježe pečenog domaćeg kruha!

Kako je u posljednje vrijeme kruh postao mnogo više od običnog priloga, sve je više domova iz kojih se širi neodoljivi miris domaćeg kruha. Štoviše, kruhovi postaju prave male delikatese za koje često više nije dovoljno imati samo neko uobičajeno krušno  brašno, vodu, sol i kvasac.

Na radost okusnih pupoljaka, sve brojniji zaljubljenici u pekarstvo, s uživanjem otkrivaju tajne kruha od prosa, kvinoje, pira, heljde, kokosa, lana ili slanutka. K tome, ukusni domaći kruhovi se ne peku samo uz pomoć startera ili kvasca, već primjerice i praška za pecivo te soda bikarbone. Kako je tijesto za kruh neobično druželjubivo, gotovo da ne postoji vrsta začina, sjemenki, sušenog voća i orašastih plodova koji ga neće učiniti još boljim, zdravijim i posebnijim.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.