Na III. međunarodnoj konferenciji Ciiscama u Parmi osmišljena je nova piramida moderne mediteranske prehrane. Preporučuje se svima koji žive u toj sretnoj zemljopisnoj širini, a imaju između 18 i 65 godina.
U zdravom tijelu, zdrav duh! Od starih Rimljana pa do danas, svako društvo zna kako zdrav narod, osim veće produktivnosti i boljih međuljudskih odnosa, znači i uštedu za državnu blagajnu.
Pa tako već desetljećima razna ministarstva, instituti, nutricionističke škole pokušavaju ljudima što jednostavnije objasniti kako pravilno jesti i, ako nam se posreći, doživjeti stotu koliko-toliko zdravi. Radi veće preglednosti i lakšeg pamćenja, u tu svrhu su se dosad koristili razni geometrijski likovi, ponekad krugovi, ponekad pravokutnici, mada se najprikladnijim dijetetskim likom pokazao jednostranični trokut. Ili slikovitije nazvana - piramida.
Nedavno, na III. međunarodnoj konferenciji Ciiscama (Centra za istraživanje mediteranske prehrane) u Parmi osmišljena je nova piramida moderne mediteranske prehrane. Preporučuje se svima koji žive u toj sretnoj zemljopisnoj širini, a imaju između 18 i 65 godina.
Nova piramida, kao i većina dosadašnjih, podijeljena je vodoravno, dakle najniži, pa time i najširi dijelovi, predstavljaju namirnice koje čine osnovu mediteranske prehrane, one koje nazivamo "dobrima" i "prijateljski naklonjenima". Idući prema vrhu, nalaze se namirnice koje bi trebalo izbjegavati, kad ih se već ne možemo riješiti i time jednom zauvijek od piramide napraviti trapez.
Najprijateljskiji dio piramide tako pripada žitaricama (bolje integralnim), voću i povrću, koji bi trebali biti na našim stolovima svakog dana. Savjetuju se 1 do 2 porcije žitarica (kruha, tjestenine, riže), također 1 do 2 porcije voća te 2 porcije povrća različitih boja. Dakle, isključivo namirnice biljnog porijekla, što čini najveću novost u odnosu na dosadašnju piramidu. Osim toga, po prvi puta je povrće zastupljenije od voća. Vodeći računa o promjenama u načinu života, poput migracija i emigrantskih zajednica, pa dakle i multikulturalnosti za stolom, među žitaricama svoje su mjesto pronašle i dosad nepostojeće, poput cous-cousa.
Iznad osnovnih namirnica slijede, također namijenjene svakodnevnom unosu, 2 do 3 porcije mlijeka i mliječnih proizvoda (s manjim postotkom masnoće), 3 do 4 žlice maslinovog ulja, 1 do 2 porcije orašastog voća, sjemenki i maslina te češnjak, luk i začini, koji bi trebali zamijeniti pretjerano korištenje soli.
Gornji dio piramide iscrtan je namirnicama koje nije poželjno jesti svakog dana, poput piletine s 1 do 2 porcije tjedno, ribe, rakovica i školjkaša s najmanje dvije porcije te 2 do 4 jaja. Još jednu povijesnu novost predstavljaju mahunarke, koje su sa svoje dvije porcije tjedno postale zastupljenije od crvenog mesa (1 do 2 porcije).
Na vrhu piramide nalazi se porcija suhomesnatih proizvoda i 2 porcije slatkiša tjedno.
U samim temeljima novog geometrijskog lika imamo - vodu, dok se čitava struktura oslanja na četiri savjeta, (1) fizičkoj aktivnosti, (2) korištenju sezonskih i (3) lokalnih proizvoda, te (4) druženje za stolom. Ovo posljednje kao velika novost, koja se kod naših baka, a i roditelja, podrazumijevala, a za nas predstavlja cilj - jesti u društvu ne gledajući na sat ili televiziju, obratiti pažnju na hranu i one koji nam sjede nasuprot, razgovarati za zanimanjem, još bolje o veselim temama.
Naglašavajući njenu stratešku vrijednost, autori se spremaju da mediteransku prehranu kandidiraju za nematerijalnu kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a.
:(Još nema komentara