Osim što su izvrstan izvor hranjivih tvari, orašasti plodovi i sjemenke imaju i visok faktor sitosti, što znači da su odličan izbor za utaživanje gladi.
Orašasti plodovi i sjemenke, iako izgledom mali, iznimno su hranjivi. Ne samo da su bogat izvor vitamina i minerala te izvrstan biljni izvor proteina nego mnogi od njih sadrže i mononezasićene masne kiseline, omega-3 masne kiseline i fitonutrijent fitosterol koji su iznimno hranjivi i prijeko potrebni organizmu u održavanju zdravlja.
Godine 2004. američka Uprava za hranu i lijekove (FDA – Food and Drug Administration) odobrila je zdravstvenu tvrdnju za bademe, orahe i kikiriki, odnosno dopustila da na pakiranju tih orašastih plodova može stajati sljedeća zdravstvena tvrdnja: „1,5 unci (cca 45 g) orašastih plodova dnevno može smanjiti rizik od pojave bolesti srčano-krvožilnog sustava“.
Mala količina orašastih plodova za međuobrok može učiniti puno zazdravlje.
Bogat su izvor energije, pa iako sadrže brojne kalorije, samo mala količina za primjerice međuobrok tijekom dana može učiniti puno za glad i zdravlje jer održavaju stabilnost šećera u krvi.
Glavni izvor energije orašastih plodova i sjemenki su masti, i to tzv. dobre masti. α-linolenska i oleinska masna kiselina glavne su mononezasićene, „dobre“ masne kiseline u tim namirnicama, a orašasti plodovi i sjemenke izvrstan su izvor i lignana za koje se smatra da pozitivno utječu na zdravlje srca.
Znanstvena istraživanja koja su se godinama provodila kako bi se ustanovio učinak tih namirnica na zdravlje pokazala su kako konzumacija otprilike 50 g orašastih plodova i sjemenki dnevno, uz prehranu reduciranu zasićenim masnim kiselinama, može smanjiti rizik od nastanka bolesti srčano-krvožilnog sustava i srčanog udara. Preporuka za njihov unos iznosi pet serviranja tjedno (1 serviranje ≈ 1 šaka).
Najjednostavniji načini za uvođenje orašastih plodova i sjemenki u svakodnevnu prehranu jesu:
- dodavanje u žitarice za doručak
- dodavanje u smoothije
- posipanje po povrću i/ili salatama.
:(Još nema komentara