Poljska

Geografski položaj

Smještena u središnjoj Europi, Poljska na sjeveru graniči s Rusijom, Litvom i Baltičkim morem, na istoku Bjelorusijom i Ukrajinom, Njemačkom na zapadu te Češkom i Slovačkom na jugu zemlje. Na reljefu Poljske ističe se sjevernoeuropska nizina, čija je prosječna visina 173 m. Kroz nizinu teku velike rijeke: Odra, Visla i Varta. Karpati i Tatre su druga zemljopisna stvarnost Poljske, gdje se nalazi i najviši poljski vrh Rysy (2499 m).

Nacionalno poljsko jelo priprema se od kiselog kupusa (iz rasola) s različitim vrstama mesa, dimljenog mesa i gljivama.

U poljskom kulinarstvu se očituje blizina susjednih kultura pa ćete stoga u njoj osjetiti ruske, njemačke, austrijske, češke utjecaje, ali i talijanske i francuske. Poljska nacionalna kuhinja je preuzela specijalitete brojnih nacionalnih manjina koje u njoj žive: Židova, Ukrajinaca, Bjelorusa i Litvanaca. U Poljskoj živi 38, 7 milijuna stanovnika, a na kvalitetu kuhinje utječe i činjenica da čak 25% Poljaka živi od poljoprivrede i stočarstva. Poljska plijeni svojim bogatim kulturnim naslijeđem i brojnim prirodnim ljepotama.

Povijesni utjecaj

Naziv Poljska datira iz sredine 11. stoljeća, a svoj korijen nalazi u imenu drevnog slavenskog plemena Polani, koje se u 5 st. nastanjuje u plodnim nizinama između Visle i Odre. SvojprocvatPoljskadoživljavau 16 st. ujedinivšisesLitvompoddinastijomJagelovića, postavšitakojednaodglavniheuropskihsila. Nakonpadadinastije 1572. Poljsku je zahvatilo razdoblje ratova i pad političke i kulturne moći, a zemlja je u naletima krajem 16. stoljeća konačno podijeljena između Austrije, Rusije i Pruske. Nakon 1. svjetskog rata Poljska je opet stekla neovisnost, da bi nedugo potom, već 1939. bila podijeljena između Sovjetskog Saveza i Njemačke. Nakon Drugog svjetskog rata zemljopisna karta Poljske je prekrojena – dobila je nova područja na zapadu, ali je izgubila stara na istoku. Godine 1989. u Poljsku je uvedena demokracija, 1999. je ušla u NATO savez, a 2004. postala dijelom Europske unije. Poljska je danas stabilna demokracija s fascinantnom poviješću, koja se odražava i u njenoj nacionalnoj kuhinji.

Karakteristike kuhinje

Bogata nacionalna kuhinja je pod utjecajem naroda s kojima je bila u neposrednom kontaktu, a regionalno je vrlo raznolika.Tipične namirnice poljske kuhinje su: kiseli kupus, cikla, krastavci, korabica, vrhnje, gljive, dimljene i ostale vrste kobasica. Meso je u Poljskoj osobito aromatično zbog korištenja začina poput kopra, kima, mažurana, papra i peršina. Najpopularniji deserti su kolači i torte, a čašica votke poslije dobrog ručka je poželjna i stoga što olakšava probavu.

Specijaliteti poljske kuhinje

Razne vrste mesa, jela od tijesta i juhe dio su slavenske tradicionalne kuhinje, pa tako i Poljske. Ponudit ćemo vam tipičan poljski obrok koji se sastoji od najmanje tri jela počevši s juhom, predjelom poput haringa ili lososa, glavnog jela za kojeg preporučujemo nacionalni specijalitet bigos ili kotlet schabowy. Obrok ćemo završiti desertom poput makowca ili drożdżówke.

Poljaci obrok završavaju desertom, a kako su izraziti sladokusci, kolači i torte su nezaobilazan dio njihove kulinarske kulture.

Juhe
Ponuda juha u Poljskojje raznolika, stoga ćemo se ograničiti na one najučestalije i najuvriježenije u poljskoj kulinarskoj ponudi:

Barszcz - juha od cikle, tradicionalno slavensko jelo.

Chłodnik - hladna juha od ukiseljenog mlijeka, mladih listova cikle, cikle, krastavaca i usitnjenih svježih začina.

Rosół- kokošja juha.

Zupa grzybowa - juha od različitih vrsta gljiva.

Zupa ogórkowa - juha od kiselih, usoljenih krastavaca, često sa svinjskim mesom.

Žur - kisela juha od raženog brašna s bijelim kobasicamai tvrdo kuhanim jajima.

Žurek - sličan žuru, ali s dodatkom krumpira. U nekim dijelovima Poljske može sadržavati i gljive. Žurek se često servira s vrhnjem.

Kruh
U Poljskoj se jedu razne vrste kruha: bijeli, smeđi, kruh sa sjemenkama, sezamom i makom dio su bogate poljske pekarske ponude.

Meso
Meso se priprema na različite načine: na roštilju, pirjano, kuhano... Servira se toplo s aromatičnim umacima, ali i kao hladno jelo sa senfom, hrenom i ukiseljenim gljivama ili krastavcima.

Najpoznatije mesno jelo je kotletschabowy -svinjski odrezak paniran u krušnim mrvicama i serviran s krumpirom. Pieczony schab, sljedeći veliki mesni specijalitet, je pečena svinjetina punjena suhim šljivama. Nadaleko su poznati golonka ili kuhana koljenica i kaszanka ili krvavica, nekada seoska hrana, a danas specijalitet najotmjenijih restorana.

Goveđi specijalitet su zrazy zawijane - pirjane rolade od govedine punjene kiselim krastavcima, kobasicom i gljivama te servirane s grubo mljevenom heljdinom krupicom. Kaczka po krakowsku je pirjana patka s gljivama.

Jela od tijesta
Jastučići (pierogi)od tijesta su nezaobilazan specijalitet poljske kuhinje. Rade se od tijesta za rezance, mogu biti nadjeveni mljevenim mesom, usitnjenim kupusom pomiješanim s gljivama, svježim sirom ili voćem. Tako nadjeveni stavljaju se prokuhati u kipuću vodu.

Najukusnija varijacija pieroga su ruskie pierogi, punjeni sirom, krumpirom i popečenim lukom. Naleśnikisu palačinke, a kao i prije navedeni jastučići, nezaobilazan su dio vegeterijanske kuhinje. Pyzy (njoki od krumpirovog brašna) i knedle (njoki punjeni voćem).

Povrće
Kupus je tipično povrće poljske kuhinje. Nacionalno poljsko jelo bigos, radi se od kiselog kupusa (iz rasola) s različitim vrstama mesa, dimljenog mesa i gljivama. Gołąbki su listovi svježeg kupusa punjeni mljevenim mesom, rižom ili kašom, servirani u umaku od rajčice ili gljiva.

Deserti
Poljaci obrok završavaju desertom, a kako su izraziti sladokusci, kolači i torte su nezaobilazan dio njihove kulinarske kulture. Kolači se najčešće rade od dizanog tijesta (baba, drożdżowe). Na popisu poljskih slastica počasno mjesto zauzimaju: makowiec, rolada punjena makom, voćem ili orašastim plodovima, krafne (pączki), mazurek, pita od jabuka (szarlotka), torta od sira (sernik) i kruh s đumbirom.

Pića
Što se pića tiče, moramo naglasiti da je poljski specijalitet čista votka s najpoznatijim brandovima kao što su: Chopin vodka, Belvedere, Luksusowa, Wyborowa. Popularne su i aromatizirane votke: Żubrówka je votka s travama ubranim u nacionalnom parku Białowieża u kojem živi jedina vrsta europskog bizona – Żubra, koji se tom travom hrani, a Goldwasser iz Gdańska sadrži čestice 22-karatnog zlata. Pablo Picasso je jednom rekao da su 3 najizuzetnije stvari iz prve polovine 20. stoljeća: blues, kubizam i poljska votka.

Ni ljubitelji piva neće biti razočarani poljskom ponudom, koja je dobra koliko i ona Njemačke i Češke. Među brojnim pivovarama najpoznatije su Żywiec, Warka i Elbląg.

Za hladnih dana najbolje će vas ugrijati vruće vino i pivo s medom i začinima. Poljski likeri: medovina (miód pitny) ili slatke kreme od alkohola, kreme od žumanjka, vanilije ili čokolade često se koriste kao dodatak desertima. Piju se i kompoti, bezalkoholni napici od voća, šećera i začina.

Travel tips

• Lonely planet Poljsku opisuje kao jeftinu i sigurnu destinaciju, s ljubaznim i gostoljubivim ljudima.
• Najbolje vrijeme za posjet Poljskoj je negdje između svibnja i rujna, ali može biti ugodno i u listopadu.
• Osjetite kontrast između ruralnog, konzervativnog i religioznog te urbanog, brzog i kaotičnog poljskog života.
• Obavezno posjetite Białowieżu - najstariji poljski nacionalni park, Tatre, Warszawu i Kraków.
• Poljski filmski festival održava se u Gdyni, u mjesecu studenom.
• Warszawa je kulturni centar, a njeno moderno glazbeno nadahnuće doživite u kolovozu. Ljubitelji jazza dolaze na svoje krajem listopada.
• Dobitnica Nobelove nagrade Maria Skłodowska, poslije znana kao Marie Curie, rođena je u Warszawi 1867. godine.
• Želite li internet koristiti besplatno, za svog boravka u Warszawi to možete učiniti u warszawskoj Sveučilišnoj knjižnici.
• Napojnica: očekivana napojnica za taxi usluge je 10%, ali ste te dužnosti oslobođeni u restoranima, gdje je uglavnom već zaračunato dodatnih 10% za uslugu.