Već stoljećima, hrvatski ribari love tune u Jadranskom moru, u kojem se u posljednje vrijeme organizira i avanturistički big-game fishing, odnosno lov na velike plave ribe. No, osim lovom na tune, Hrvatska se može pohvaliti i kaveznim uzgojem tuna.
Zbog svoje veličine i kvalitete mesa, tune su kao vrlo vrijedna lovina oduvijek privlačile ribare, pa se love već tisućljećima. U početku su se dočekivale u blizini obale i lovile na pasivan način, a posljednjih nekoliko stoljeća, jata su se presretala i na otvorenom moru, okruživala mrežama, a tune izvlačile na brod uz pomoć metalnih štapova s kukom. Jedan od prastarih načina lova koji se zadržao do danas je sicilijanska Mattanza, za koji se koriste komplicirani sustav mreža koje tvore komore uz pomoć kojih se love cijela jata tuna.
Razvojem tehnologije, u suvremeno doba tune se u moru otkrivaju i lociraju elektronskim aparatima, a nerijetko helikopterima i satelitima, te potom love različitim mrežama velikih dimenzija među kojima su najzastupljenije mreže plivarice, te dugim parangalima.
Ribolov tuna
Kao i u cijelom Mediteranu, tuna se tradicionalno, već stoljećima lovi i u Jadranskom moru. Među vrstama koje obitavaju u našem moru je i vrlo cijenjena plavorepa atlantska tuna koja se u cijelosti izvozi u Japan. No, lov na tune u Jadranu nije zanimljiv samo profesionalnim ribarima. U posljednje vrijeme i kod nas se organizira big-game fishing, odnosno ribolov štapom i udicom, na brzom brodu na otvorenom moru, namijenjen avanturistima koji žele doživjeti iskonski užitak borbe s velikim, snažnim i brzim tunama, kraljicama plave ribe.
Inače, zbog neobično velike potražnje u cijelom svijetu i visoke cijene na tržištu (u Japanu se tune prodaju i za više od 100 eura po kilogramu), te sofisticiranih i učinkovitih lovnih metoda, došlo je do prekomjernog ulova, pa se broj tuna u posljednjih nekoliko desetljeća toliko smanjio da su one postale ugrožena vrsta. Zbog alarmantnog stanja osnovano je "Međunarodno povjerenstvo za očuvanje atlantskih tuna", čije se preporuke uvažavaju i u našoj zemlji. Radi racionalnog gospodarenja i zaštite tuna u Jadranskom moru strogo se poštuju kvote ulova, zabranjen je ulov tuna lakših od 30 kg, a za ribolov se mogu koristiti samo tunolovke, odnosno brodovi s kružnim mrežama plivaricama, a od udičarskog alata "odmeta" i "panule" s određenim brojem udica, te plutajući parangali s nizovima udica.
Uzgoj tuna
Kako je Jadransko more bogato mladim nedoraslim tunama, a može se pohvaliti i čistim morem, te povoljnim klimatskim uvjetima i strujanjima mora, Hrvatska osim za ulov, ima velike potencijale i za ekonomski vrlo isplativ kavezni uzgoj tuna. U tu je svrhu Međunarodno povjerenstvo za očuvanje tuna, dozvolilo da se u Jadranskom moru za potrebe daljnjeg tova u kavezima iznimno love i tune lakše od dopuštenih 30 kg.
Uzgoj tuna započeo je krajem 60-tih godina u Kanadi, a 90-tih godina usavršili su ga naši iseljenici, hrvatski ribari u južnoj Australiji. Samo koju godinu kasnije nekoliko iseljenika odlučilo je posao s tunama započeti i u svojoj domovini, pa je već 1996. u moru pokraj otoka Iža započelo s radom prvo uzgajalište. Danas u Hrvatskoj djeluje šest uzgajališta na području Zadarske, te Splitsko-dalmatinske županije. Inače, za kavezni uzgoj tuna koriste se mlade tune teže od 8 kg. Nakon ulova, tune se prebacuju u transportne kaveze, te tegljačem dovlače do kaveza u uzgajalištima. U tunogojilištima tune se ovisno o početnoj težini hrane od 6 mjeseci do dvije godine plavom ribom i glavonošcima, dok ne dosegnu 30 i više kg težine, a potom se u cijelosti izvoze u Japan.
Iako se tune ne mrijeste u zatočeništvu, pa se njihov uzgoj bitno razlikuje od uzgoja ostalih riba koje se i razmnožavaju i uzgajaju u ribogojilištima, znanstvenici zbog njihove ugroženosti već dulje vrijeme istražuju mogućnost njihova mriještenja u kontroliranim uvjetima.
:(Još nema komentara