Stupanj slatkoće stevije najbolje ilustrira sljedeća usporedba - jedna čajna žličica tekućeg ekstrakta stevije jednaka je po snazi - šalici šećera! Uz to, stevija ima dokazano medicinsko djelovanje, ne diže razinu glukoze u krvi i pojačava njezinu podnošljivost.
Stevija je novije sladilo biljnog podrijetla dobiveno ekstrakcijom iz listova i plodova krizantema Stevia rebaudiana koja je zapravo srodnik kamilice. Listovi su 35 do 45 puta slađi od šećera pa se i koriste za zaslađivanje čaja. A kada se ekstrahira i pretvori u prah koji je po strukturi steviol glikozid, slađi je 200 do 300 puta od šećera. Ima lagani okus na sladić (Liquiritiae radix) što bi svakako trebalo zadovoljiti djecu, ali daleko je važnije da nema energetske vrijednosti i da ne pobuđuje lučenje inzulina zbog čega bi se idealno mogao uklopiti u sve redukcijske dijete. Ne može biti podloga za rast bakterija i prema tome ne izaziva karijes u djece.
Budući da su druga umjetna sladila zabranjena u Japanu, stevija je veoma omiljena, a Japanci su i najveći uzgajivači te biljne vrste na svijetu. Sladilo je izgleda neškodljivo i do sada još nije došlo pod udar ekoloških pokreta. Zanimljivo je da su stevija i steviozidi bili zabranjeni u SAD-u jer su smatrani "adulterantom" tj. svaki proizvod zaslađen stevijom smatra se falsificiranim! Stevija je bila zabranjena i na području EU, ali po svemu sudeći situacija se brzo mijenja. Krajem 2008. Uprava za hranu i lijekove SAD-a (FDA) odobrila je njegovu uporabu u svojstvu aditiva sa statusom GRAS (generalno prepoznatljiva kao neškodljiva) što je bio dovoljan znak da i Europa popusti.
List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju.
Stevija dolazi u više raznih oblika, kao zeleni prah, smeđi tekući ekstrakt s jakim mirisom na sladić i kao bijeli prah. Komercijalno se najčešće koristi kao bijeli prah. Zbog visoke slatkoće najmanja mrvica je ljudima preslatka pa se preporučuju razne varijante razrjeđivanja miješanjem s inertnim materijalima kao što je dekstrinmaltoza, osobito u tekućem obliku kada se dozira brojem kapi. Stupanj slatkoće najbolje ilustrira sljedeća usporedba - jedna čajna žličica tekućeg ekstrakta jednaka je po snazi - šalici šećera! Stevija je gotovo idealna za osvježavajuće napitke bez šećera i zasigurno će tamo naći svoje mjesto. Pod komercijalnim nazivom "rebiana" i "purre via" koristi se u poznatim markama osvježavajućih napitaka iz SAD-a i Kanade, a često se koristi i u kombinaciji s izomaltozom.
Ono što će svakako obradovati dijabetičare, ali i druge dijetalce, stevija ima dokazano medicinsko djelovanje, ne podiže razinu glukoze u krvi i pojačava njezinu podnošljivost. Ako se u malim količinama dodaje svinjama u tovu, udvostručuje se količina kalcija u mesu pa bi se moglo govoriti i o sredstvu protiv osteoporoze.
List biljke stevija korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju jer šećera uopće nije bilo. Međutim, ono što je važno jest da su urođenici ovu biljku koristili kao ljekovito sredstvo najčešće uz poznati mate čaj. Zanimljivo je da slatkoća uopće ne dolazi od ugljikohidrata, već od kemijskog spoja steviozida koji spada u glikozide. Tko god nije podnosio šećer i druga umjetna sladna sredstva, koristio je steviju.
Kao što je mnoge izume iznjedrio rat, tako je bilo i sa stevijom. Naime, Engleska je za vrijeme 2. svjetskog rata patila od nestašice šećera što znači da nije bilo ni kolača, ni bombona, zapravo nije bilo nikakvih slatkiša. Istraživanje je počelo u Royal Botanical Gardens u mjestu Kew, ali zbog ratnih prilika sve je odgođeno za kasnije. I tada istraživanje stevije preuzimaju Japanci (također zbog oskudice šećera) i uspješno završavaju komercijalnu produkciju biljke i ekstrakciju sladila. Posao je završen '50-ih godina, a '70-ih godina stevija postaje glavno umjetno sladilo u Japanu. Sada Japan drži oko 50% svjetske produkcije stevije.
Utvrđeno je da stevija snižava povišeni krvni tlak, pomaže dijabetičarima pa čak pozitivno djeluje kod vrlo neugodne kandidoze koja je često posljedica dugotrajne terapije antibioticima. No ono što je naknadnim istraživanjem utvrđeno jest sposobnost stabiliziranja razine šećera u krvi pa se koristi kod osoba koje padaju u hipoglikemične krize. Stevija ne izaziva karijes u djece što je problem kod drugih vrsta sladnih sredstava. To znači da usporava i sprječava razvitak mikroflore kvarenja u usnoj šupljini na desnima i zubima. Ipak najvažnija odlika tog sladila jeste da sladi sve čemu se doda, a da nema kalorija, što ga svrstava u odlična sredstva kod mršavljenja. Nadalje, utvrđeno je da stevija ima vrlo povoljno djelovanje na kožu jer je omekšava i čini glatkom zbog čega se koristi za pripremu maski za lice, osobito protiv mladenačkih akni. Ako se doda u sapun i druga kozmetička sredstva, ima vrlo povoljno djelovanje na dermatitis, ekcem, seboreju, crvene mrlje itd.
Zbog svih navedenih svojstava sa stevijom se ne može mjeriti ni jedno drugo umjetno sladilo.
:(Još nema komentara