Voda – bogatstvo planeta

S drastičnim povećanjem broja stanovnika, porastom industrijske proizvodnje, te prometa, sve je manje čistih rijeka i pitke, slatke vode za piće.

U vodi su nastali prvi oblici života. Voda je i izvor i preduvjet njegova postojanja. Kao i sve živo, čovjek je građen od vode, pa i njegov opstanak ovisi o vodi.

Voda je svugdje oko nas. Okružuju nas oceani i mora, rijeke, jezera i podzemne vode, te vječni snijeg i led.

No, iako čak 70% površine Zemlje zauzima voda, samo 2, 5% otpada na slatku vodu, bez koje nema života na našoj planeti. Uz to, veći dio tih slatkih voda u zamrznutom je stanju u polarnom ledu i ledenjacima, zarobljen i nepristupačan u velikim dubinama, ili se javlja u obliku vlage u tlu i atmosferi, a samo manji dio, otprilike jedna trećina obnovljive slatke vode teče Zemljom nadzemnim rijekama i potocima te podzemnim vodotocima.

Zemlja je sve žednija

Količine slatkih, tekućih i pitkih voda o kojima ovisi život svega na svijetu ograničene su. Raspoloživa pitka voda ista je od pojave drevnih civilizacija, a stanovništvo na Zemlji sve je brojnije.

Uz to, broj bistrih i čistih nadzemnih i podzemnih rijeka, izvora iz kojih crpimo vodu za život, iz dana u dan sve je manji.

Vode koju pijemo i svakodnevno koristimo u različite druge svrhe, kao i vode o kojoj ovisi opstanak biljnog i životinjskog svijeta koji nas okružuje, sve je manje, te je ona sve zagađenija.

Onečišćavanje voda, mora, jezera, te za naš život tako važnih rijeka, predstavlja najstariji i najopsežniji oblik zagađivanja čovjekove okoline, koji je započeo još potkraj 19. stoljeća uslijed povećanja broja stanovnika u naseljima, kao i naglog industrijskog razvoja. Od tada se iz gradova, industrijskih pogona i poljoprivrednih dobara u vodene ekosustave slijevaju organske i anorganske otpadne tvari, koje zagađuju vodu i uzrokuju promjene njenih fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava. Kao posljedica, iz dana u dan s drastičnim povećanjem broja stanovnika, a time i porastom industrijske i poljoprivredne proizvodnje, te prometa, sve je manje čistih rijeka i pitke, slatke vode za piće.

Iako se Zemlja, zahvaljujući svojem izgledu, i dalje naziva vodeni planet, ona je ipak iz dana u dan sve žednija. Stoga ni ne čudi što se vrijednost određenog geografskog područja mjeri količinom i kvalitetom voda.

Hrvatska je bogata vodom

Bez sumnje, Hrvatska, zahvaljujući svojem geografskom položaju, te osobinama svojega reljefa i klime, raspolaže sa znatnim količinama kvalitetne slatke vode, koja je preduvjet života. Prema službenim podacima, Hrvatska raspolaže s oko 45 milijardi m³ obnovljive slatke vode, ili 9500 m³ po stanovniku, pa je u tom smislu u odnosu na druge zemlja bogata vodom.

Hrvatska je ispresijecana čitavom mrežom rijeka, koje zajedno sa svojim pritocima jednim dijelom pripadaju slivu Crnog mora, a drugim slivu Jadranskog mora, te uz nekoliko ponornica predstavljaju iznimno kvalitetno vodeno bogatstvo Hrvatske. K tome, kada je riječ o visokokvalitetnoj pitkoj vodi, kraško područje Hrvatske s malo vode na površini, a mnogo vode u podzemlju, predstavlja neprocjenjivo vrijedan, specifičan rezervoar pitke vode vrhunske kvalitete.

Kakva nam je budućnost?

Shodno svojoj čistoći, ekosistemi naših rijeka mogu se pohvaliti i velikim bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta od kojih su mnoge drugdje već odavno nestale.

Hrvatska raspolaže s oko 45 milijardi m obnovljive slatke vode, ili 9500 m po stanovniku, pa je u tom smislu u odnosu na druge zemlja bogata vodom.

No, unatoč svemu, ni hrvatske rijeke ni njene zalihe čiste slatke vode nisu pošteđene onečišćivanja, prvenstveno putem otpadnih voda iz kućanstava, industrije i poljoprivrede, ali i nečistih oborinskih voda iz atmosfere.

U uvjetima u kojima se globalno gledajući ubrzano smanjuju svjetske zalihe pitke vode, a problem vode uskoro će postati glavno ekološko i gospodarsko pitanje, moramo učiniti sve kako bismo spasili trenutno ugrožena područja i spriječili daljnja onečišćavanja naših vodenih resursa. Pročišćavanje svih vrsta otpadnih voda, kao i uvođenje ekološki čistijih tehnologija te recikliranje otpadnih tvari zahtijeva golem trud, vrijeme i novac.

A kada je o našim rijekama riječ, potrebno je zaštiti njihove specifične i cjelovite ekosisteme kroz nekoliko faza zaštite, od zakonske zaštite pojedinih bioloških vrsta, preko pojedinih dijelova područja, sve do zašite cijelog prirodnog područja.

Zaštićene rijeke Hrvatske

Riječni tokovi Hrvatske nisu samo izvori čiste pitke vode, nego su i područja izuzetnih prirodnih ljepota. Mnoga su područja oko vodenih tokova upravo stoga, ali i zbog svog povijesnog, znanstvenog ili gospodarskog značenja, zakonski proglašena zaštićenim dijelovima prirode, nacionalnim parkovima, rezervatima, park-šumama, parkovima prirode, zaštićenim krajolicima ili spomenicima prirode.

Područje rijeke Krke proglašeno je nacionalnim parkom. Rijeka Krka čudesna je rijeka koja daje život u kamenitom i ljeti bezvodnom kraju. Zahvaljujući svojim sadrenim slapovima i stalnom osedravanju, predstavlja prirodni krški fenomen, koji uvjetuje i bogat biljni i životinjski svijet.

Na primorskoj strani Velebita nacionalni je park Paklenica, bogat šumom, čijim kanjonima teku i dvije istoimene rijeke, Velika i Mala Paklenica. U samom srcu nacionalnog parka Risnjak nalazi se najveći i najatraktivniji izvor u našoj zemlji, izvor rijeke Kupe, koji predstavlja raj za ljubitelje raftinga, kanua i ribolova.

Zaštićeno područje je i izvor rijeke Gacke u Gackom polju, koje je proglašeno spomenikom prirode. Gacka je izuzetno bogata florom i faunom, te je svjetski poznata po potočnoj pastrvi. Kanjon Cetine, kraljice kraških rijeka, zbog svoje je ljepote, ali i značaja u opskrbi vodom čitavog kraja, proglašen zaštićenim krajolikom.

Lonjsko polje, područje u porječju rijeka Save, Lonje i Struge, zbog svojih je brojnih močvara i rukavaca prepunih različitih biljnih i životinjskih, a posebno ptičjih vrsta, proglašeno parkom prirode. Parkom prirode proglašena je i dolina rijeke Mrežnice, koja jednim dijelom teče mirno i u tišini, a drugim se uz glasan šum obrušava brojnim sadrenim slapovima.

Kopački rit, močvarno područje između Dunava i Drave, zbog neprocjenjivog je biljnog i životinjskog bogatstva također proglašen parkom prirode, a jedan njegov dio i posebnim zoološkim rezervatom.

Poseban ihtiološki rezervat je i područje u kojem izvire rijeka Vrljika, te gornji dio toka rijeke Jadro.