Zdrave slatke zamjene

Šećer je namirnica i sirovina koja se koristi za zaslađivanje s jedne, i oblikovanje strukture prehrambenih proizvoda s druge strane. Svojevremeno je krenula velika kampanja protiv šećera i puno se govorilo o tri bijele smrti tj. o šećeru, brašnu i soli. Stolni šećer (saharoza) ili kemijski rečeno disaharid, tako je prikovan na "stup srama", premda mu je glikemijski indeks oko 65 za razliku od skrivenog glavnog krivca koji ima glikemijski indeks preko 100, a to je fruktozni sirup.

Danas šećer sve manje koristimo, a fruktozni šećer sve više, iz čega nije teško izvući zaključak kako će u bliskoj budućnosti biti sve više oboljelih od dijabetesa. Fruktozni šećer u obliku sirupa koji je slađi od saharoze danas se nalazi ne samo u osvježavajućim napicima, vinu, pivu, nego i u mnogim proizvodima: ketchupu, keksima, kolačima, sladoledu, pa i u limenkama graška, kompotima, zamrznutim slasticama itd. To navodim samo kako bih objasnio da je danas apsolutno nemoguće izbjeći unos visokoglikemičnog šećera i kako je sasvim besmisleno izbjegavati zasladiti kavu s jednom vrećicom saharoze. U odnosu na sveprisutni fruktozni sirup, stolni šećer je postao bezazlen pa roditelji ne bi trebali strepiti od kolača posutih usitnjenim šećerom, već od raznobojnih osvježavajućih napitaka.

Ako se koliko toliko poznaju namirnice, onda, uz pažljivu selekciju, nije teško pronaći sladna sredstva koja bi se mogla koristiti u prehrani djece, a sve s jednim ciljem, da djeca od rane mladosti nauče razlikovati što je zdravo, a što nije. To su prije svega sušeno voće i prirodni sirupi te naravno med.

Sušeno voće ima visoku koncentraciju šećera i može zasladiti sve čemu se dodaje (voćni kruh i pecivo, kompoti, razni deserti).

Kod nas se kao sladna sredstva vrlo rijetko koriste prirodni sirupi (javorov sirup) ili melasa, ali meda ima gotovo u svakoj kući, no ne bi rekao da ga se dovoljno koristi kao sladno sredstvo jer ga se često smatra preskupim sladilom.

Melasa je nusproizvod u proizvodnji šećera koji sadrži oko 50% saharoze, gusto je tekuće konzistencije (kao med) i tamne boje što je posljedica bogatstva mineralima. Naviknuti djecu na jutarnji obrok od cjelovitih žitarica koje su prelivene melasom je svakako dobra stvar. Umjesto žitarica mogu se djeci ponuditi vafli koji se jednostavno i brzo peku u posebnim električnim kalupima. No, melasa se teško može kupiti posebno pakirana, osim u prodavaonicama zdrave hrane.

Sušeno voće (šljive, marelice, smokve) u nas se prodaje, ali nije previše omiljeno jer je cjenovno dosta skupo. No ono što je najvažnije, tako osušeni plodovi voća imaju visoku koncentraciju šećera pa zaista mogu zasladiti sve ono čemu se dodaju (voćni kruh i pecivo, kompoti, razni deserti). Mislim da općenito kod djece nije dovoljno razvijena navika da se konzumira sušeno voće. A to je svakako šteta jer uz šećer, sušeno voće sadrži i brojne zaštitne čimbenike (vitamine, flavonoide, vlaknastu strukturu, itd). Tako primjerice kod sušenih šljiva ukupni šećeri čine čak 38, 2%  od čega glukoza 25, 5%, a fruktoza 12, 5%. No ono na što se obično zaboravlja, sušene šljive su među voćem na samom vrhu po količini zaštitnih antioksidacijskih čimbenika tipa flavonoida.

Sušene smokve sadrže više ukupnog šećera (48%) i zbog toga su zgodno sredstvo za zaslađivanje koje se može koristiti kod djece ili jednostavno služe kao energijski izvor. U sušenim smokvama količina glukoze koja je slađa od šećera iznosi 25%. Valja odmah reći da je sušena smokva izdašnija i u ostalim hranjivim tvarima, tako 100 grama sadrži 162 mg kalcija, 2 mg željeza, bakra, mangana i drugih rijetkih minerala. Nije bez razloga da se sušenim smokvama, kruhom, maslinama i crnim vinom može prehraniti.

Sušene marelice imaju najviše ukupnog šećera tj. 53% od čega na glukozu otpada čak 33%. Dakle, sušena marelica je po slatkoći superiorna što se naravno odražava i na visokoj cijeni. No ona je na neki način "kraljica" među sušenim voćem po visokom sadržaju niacina, kalija (1200 mg) kao i zaštitnih čimbenika, a prije svega beta karotena (provitamina A) tj. 3600 i.j. na 100 grama. Ne treba spominjati koliko je ovaj vitamin važan za rast i razvoj djece.

Med kao sladno sredstvo smo već spomenuli pa nije potrebno naglašavati kako i koliko može doprinijeti dječjem zdravlju. Zapravo, bilo bi idealno kada bi svaki doručak za djecu sadržavao po žlicu meda. Međutim nije preporučivo med davati bebama do godinu dana jer u njemu možda ima tvari koje nerazvijeni probavni sustav neće moći probaviti.