Žitarice na dječjem jelovniku

Koja je istina o žitaricama na tržištu? Ima ih desetine vrsta i premda su slične, međusobno se dosta razlikuju. A kada se radi o žitaricama za djecu treba biti posebno pažljiv jer sve što vrijedi za odrasle nikako ne vrijedi za djecu.

Prvo, žitarice za djecu nisu bogatije hranjivim tvarima od onih za odrasle tj. one imaju više šećera, natrija i ugljikohidrata što znači i više kalorija. A više kalorija znači djecu sklonu debljanju.

Zatim, zdravstvena deklaracija žitarica je u pravilu zbunjujuća tj. low fat i low sugar nikako ne znači da će na 100 g sadržaja ovih tvari biti manje.
I možda najvažnije, cijena žitarica za predškolsku i školsku djecu posljednjih je desetak godina porasla nekoliko puta.
Dakle, što su najvažniji kriteriji prilikom izbora žitarica za djecu?

Smanjena količina šećera low sugar, a to znači da bi na 100 g trebalo biti manje od
8 g šećera, tj. oko 12 g po obroku. To je količina koja potpuno zadovoljava okusne pupoljke, ali i kalorijsku popunjenost.
Ujedno, žitarice za djecu trebale bi imati najmanje 4 g vlaknaste strukture po obroku. Jednako tako žitarice ne smiju sadržavati transmasne kiseline i zasićene masnoće. Nažalost, najveći broj ispitanih dječjih žitarica za doručak u SAD-u ne zadovoljava ovaj kriterij jer u pravilu, svi uzorci imaju previše šećera, zasićenih masnoća pa i transmasnih kiselina.

Sljedeće važno pitanje jest; da li u proizvodnji žitarica za djecu dodavati mlijeko u prahu ili sušeno voće. Naravno, preporučuje se dodavanje mlijeka s 1% masnoća, a kad se radi o sušenom bobičastom voću, dileme uopće nema tj. to se svesrdno preporučuje.
Druga je stvar provjera količine dodanog suhog voća. Pravilo je što više to bolje. Brojni aditivi se u deklaracijama ne spominju premda je jasno da se žitarice za djecu ne bi smjele bojati sintetskim bojama niti aromatizirati sintetskim aromama zbog mogućnosti alergijskih reakcija.

Zob ima najvišu količinu vlaknaste strukture na 100 g, bogata je proteinima i vitaminima, a siromašna šećerom.

Za izradu dječjih žitarica najvažniji je izbor sirovina, a svakako najvažnije su zobene pahuljice u raznim oblicima. Zašto? Zob ima najvišu količinu vlaknaste strukture na 100 g, bogata je proteinima i vitaminima, a siromašna šećerom. Tako primjerice jedna šalica zobenih pahuljica sadrži 3 g vlaknaste strukture i svega 1 g šećera. Na drugo mjesto dolaze pšenične pahuljice i to ne samo po sadržaju vlaknaste strukture (3 g po šalici), već i po sadržaju željeza koji podmiruje čak 50% dnevnih potreba.

Prekrupljena pšenica je sljedeća nezaobilazna sirovina u izradi dječjih žitarica jednostavno zato što sadrži 4-6 g vlaknaste strukture po obroku i samo 10 mg natrija. Naravno treba izbjegavati pšeničnu prekrupu koja je previše zaslađena pogotovo fruktoznim sirupom. Zato je preporuka kako prije kupovine treba pažljivo čitati deklaracije.

Posve drugo rješenje za dječje žitarice su pahuljice od pšeničnih posija ili kombinacije posija više žitarica s medom. Takva smjesa prosječno sadrži oko 5 g vlaknaste strukture i oko 4 g proteina po obroku kao i 50% dnevnih potreba u željezu. Med služi kao sladilo, ali istovremeno kao sredstvo za vezanje posija.

Kukuruzne pahuljice su manje popularne i manje hranjive, ali ih ne treba zanemariti zbog toga što sadrže relativno malo šećera i više od 50% dnevnih potreba u željezu. Kukuruzne pahuljice služe u dječjoj prehrani upravo za miješanje s drugim žitaricama kako bi se dobio multi-grain obrok.

Jedan od najvažnijih kriterija prilikom izbora žitarica za djecu je da na 100 g treba biti manje od 8 g šećera, tj. oko 12 g po obroku.

Kada je riječ o zdravstvenim učincima žitarica za doručak u dječjoj prehrani, oni direktno ovise o vrstama koje se koriste kao i o količini koja se dnevno konzumira. Postoji opcija da birate komercijalne proizvode iz trgovine ili da sami slažete obroke od sirovina koje ste pojedinačno nabavili. Nikako ne valja reći kako je izrada dječjih žitarica u vlastitoj režiji bolja od komercijalnih proizvoda jer u tehnologiji proizvodnje ima takvih finesa koje se kod kuće ne mogu postići.

Jedno je sigurno; bez obzira na opciju metode izbora, treba izbjegavati jako slatke kombinacije sastojaka, a posebno one koje sadrže fruktozni sirup. Odmah iza toga slijedi pravilo da treba izbjegavati mješavinu žitarica za doručak s velikim sadržajem natrija. Naime, analiza komercijalnih proizvoda s tržišta je pokazala da postoje proizvodi s preko 50% suhe težine u šećeru što nikako nije dobro.
Žitarice za djecu nisu bogatije hranjivim tvarima od onih za odrasle tj. one imaju više šećera, natrija i ugljikohidrata što znači i više kalorija.

Preporuka je da se u takav žitni proizvod ubace komadići suhog voća (grožđice ili sušeno bobičasto voće) koji će obogatiti obrok svježom količinom vitamina.
Ukratko, prehrana djece žitnim proizvodima korisna je za zdravlje, osobito za njihov probavni sustav, ali kod toga zaista treba paziti na 3 čimbenika: količinu šećera, natrija i vlaknaste strukture.