Bosiljak (Ocimum basilicum)

Prolazeći ljeti pokraj vrtova i okućnica kako u gradu tako i na selu, gotovo u svakom vrtu vidjet ćemo skromnu biljku sjajno zelenih listova – bosiljak ili baziliku (Ocimum basilicum). Bilo na gredici sa začinskim i ljekovitim biljem, bilo u loncima ili u cvjetnoj gredici, bosiljak je neizostavna biljka mnogih okućnica, vrtova, terasa, balkona. Iz svoje postojbine Indije proširio se po cijelome svijetu. Zahvaljujući uzgoju danas ga nalazimo i u hladnijim područjima uzgojenoga kao lončanicu.    

Izgled i uzgoj

Bosiljak je osjetljiva jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae), visoka 20-60 cm. Najčešće je grmolika biljka, vrlo razgranate, dlakave, svjetlozelene stabljike, a pri dnu crvenkaste. Listovi bosiljka unakrsno su nasuprotni, mekani, ovalni, ušiljeni, pilasto nazubljeni ili čitavog ruba, a nalaze se na dugim peteljkama. U pazušcima listova, na vrhu stabljika, razvijaju se bijeli, žuti ili ružičasti usnati cvijetovi. Po 6 sitnih, mirisnih cvijetova, skupljenih u paštitasti cvat, pojavljuju se od lipnja do rujna. Iz cvjetova se razvijaju jajoliki plodovi 1-2 mm dugi, tamnosmeđe ili crne boje. Najčešće se razmnožava sjemenom, ali može i reznicama ljeti. Ne podnosi hladnoću pa ga se na gredicu ne sije prije svibnja. Za uzgoj se sije u klijališta, a pošto sjemenke pri klijanju trebaju svijetlo prekriva ih se s malo zemlje. Treba paziti da se tlo ne sasuši jer ne podnosi sušu. Mlade biljke javljaju se nakon 10-14 dana (ovisno o temperaturi), moramo ih redovito zalijevati, okopavati i plijeviti. Bosiljak je vrlo osjetljiv na temperaturu, stoga vodu za zalijevanje treba ugrijati na temperaturu okolice. Uvijek se zalijeva sredinom dana, a ne uvečer, a listovi se prskaju toplom vodom.
Porodica bosiljka (Ocimum), čiji naziv dolazi iz grčke riječi ozien, što znači mirisati, a obuhvaća oko 150 različitih vrsta. Vrste se razlikuju po veličini, obliku listova, boji i okusu, a čak i unutar same vrste miris i okus mogu biti različiti, ovisno o tlu, klimi i uvjetima uzgoja. Osim toga, u uzgoju dolazi do samokrižanja pa čak i botaničari ponekad ne prepoznaju neke vrste bosiljka. U toplijim krajevima odbjegne kulturi, pa ga ima i podivljalog uz naselja.
Osim po vrtovima bosiljak se danas često uzgaja kao lončanica po terasama, balkonima i prozorima. Najčešće se uzgaja obični ili slatki bosiljak. Ljubičaste i crvene vrste bosiljka imaju slabiji okus od zelenih vrsta, imaju više okus po đumbiru, te se najčešće uzgajaju kao ukras vrta. Ako biljku uzgajamo kao lončanicu trebamo joj osigurati dovoljno veliku posudu da ima dovoljno vode i hranjiva. Lončanicu moramo zaštiti od prevelika vjetra, a za vrijeme suhog i toplog vremena treba ga iznijeti van da dobije dobar okus.

Kemijski sastav i berba

Ljekovitost bosiljka zasniva se na 0,3 do 0,8% eteričnog ulja s glavnim sastojcima metilkavikolom, linalolom, cineolom i drugim aromatičnim tvarima. Ima nešto tanina, glikozida i saponina. Bosiljak se skuplja za suhog i tihog vremena i to prije cvatnje, mlado lišće za eterično ulje, može i nakon cvatnje, ali tada se upotrebljava cijela biljka. Bosiljak sušenjem gubi na aromatičnosti, pa se zato koristi svjež, a za zimu se listovi mogu zamrznuti, ali se prije namažu maslinovim uljem, mogu i sušeni pohranjeni u maslinovom ulju, octu ili soli.

Bosiljak kroz povijest

Zovu ga i “kraljevskom travom”, jer je i u starim vremenima bio veoma cijenjen. Poznat je kao biljka zaštitnik obitelji i kao biljka koja sprječava zle sile. U Indiji je posvećen Bogu Vishnuu i smatra se da štiti od nesreće, te se sadi u vrtovima hramova i žrtvuje u hinduskim svetištima. U mnogim istočnjačkim kulturama bosiljak je pogrebna kultura, koja se stavlja na prsa preminulog, te se sadi ili razasipa po grobovima. Osim što ga smatraju svetom biljkom, Indijci su izabrali bosiljak i kao biljku nad kojom se zaklinju na sudu.
Egipćani su ga prinosili na žrtvene oltare božanstvima, a miješajući ekstrakt bosiljka s ekstraktima tamjana i mirhe balzamirali su tijela umrlih vladara. Ostaci bosiljka nađeni su i u piramidama.
Stari su Grci vjerovali da je nakon uskrsnuća oko Kristova groba nađen i bosiljak, stoga se i danas u nekim grčkim pravoslavnim crkvama bosiljak upotrebljava u pripremanju svete vodice, a lonci s bosiljkom drže se oko oltara. Grčki su plemići koristili ulje bosiljka za mazanje tijela zbog njegova posebnog mirisa.
U Italiji je bosiljak simbolizirao ljubav, jer posuda bosiljka na djevojačkom prozoru značila je za njenog mladića da ga očekuje. U Rumunjskoj je značilo da se mladić zaručio ako je primio grančicu bosiljka.
Kod nas je bosiljak poznat od davnina, opjevan je u narodnim pjesmama, a djevojke su nekada koristile bosiljak kao parfem. Ubrale bi stručak bosiljka i zatakle ga za pojas u struku. Kako je oko njih prekrasno mirisalo, uvijek su imale udvarača na pretek.

Bosiljak u kulinarstvu

Iako su nekad za bosiljak bila vezana mnoga proturječja, jer neki su tvrdili da je otrovan, a drugi da je ljekovit, bosiljak je bio i ostao jedna od najomiljenijih kulinarskih biljaka. Zbog ugodnog mirisa i okusa listovi bosiljka oduvijek se upotrebljavaju u kulinarstvu. Iako se kao začin nekada upotrebljavao daleko više nego danas, bosiljak je ostao nezamjenjiv začin u mnogim sredozemnim jelima.
Blago stimulativno djeluje na probavu. Već je u Starom vijeku poznati dodatak masnim jelima, da bi se lakše probavila. Svježi listovi dodaju se raznim jelima, ali uvijek pri kraju kuhanja. Bosiljak s ružmarinom i kaduljom daje pečenim i kuhanim ribama poseban okus, a sladokusci ga redovito koriste kao dodatak raznim salatama, sirnim namazima, varivima i sl. U svim prilikama najbolje je bosiljak dodavati u svježem stanju, neposredno prije posluživanja jela.
Poseban okus daje svježoj rajčici, te vrućim jelima i umacima od rajčice. Osim toga, svježi listovi bosiljka mogu se dodavati i dijetalnoj hrani jer sprječavaju izlučivanje soli.
Tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća Francuzi su u kulinarstvu izazvali bum sa svojom “novom kuhinjom”, osim što su sva jela bila rađena s vrlo malo masnoće, gotovo u svako jelo koje je u sebi sadržavalo ribu ili crveno meso stavljali su bosiljak. Čak su bosiljak koristili i kao dodatak slatkim jelima, šarlotama, kompotima, sladoledima i sl.
Danas se bosiljak najviše upotrebljava u talijanskoj kuhinji, stoga se u Italiji miris svježe ubranih listova konzervira potapljanjem u maslinovom ulju, a svježim listovima bosiljka aromatizira se vinski ocat koji služi za začinjanje salata.
U nekim krajevima radi se i vino od bosiljka i to na način da se 2-3 vezice lišća bosiljka potope u 1 litri bijelog vina dobro zatvore, te puste stajati 5-7 dana uz povremeno protresanje. Vino se procijedi i uzima se najviše dvije žlice 3-5 puta na dan po potrebi, a sve u svrhu bolje probave.
Mnoga danas poznata jela bila bi nezamisliva bez mirisa bosiljka.

Bosiljak i zdravlje

Upotreba bosiljka vrlo je široka od starih vremena pa do danas. Njegovu blagodatost potvrđuje veliki broj recepata kako u narodnoj medicini, tako i u aromaterapiji. U narodnoj medicini popularan je čaj, sirup ili listovi svježeg bosiljka za rješavanje mnogih tegoba.
Čaj od bosiljka priprema se tako da se listovi osušenog bosiljka preliju sa kipućom vodom i ostave stajati u poklopljenoj posudi do 10 minuta. Čaj od bosiljka može se uzimati redovito, ali nakon svakih 8 dana uzimanja treba napraviti pauzu od 14 dana. Kod upale desni i upale sluznice usta, čajem od bosiljka ispirati usnu šupljinu. Za dišne organe, kod kašlja, prehlade gripe uzima se čaj ili sirup od listova bosiljka.
• Bosiljak otvara apetit, potiče probavu, smanjuje grčeve, smiruje upalu sluznice i crijeva, te otklanja probavne smetnje; podrigivanje, štucavicu, nadutost, vjetrove, mučninu i crijevni zatvor. Kod dugotrajnog zatvora treba uzimati vino od bosiljka.
• Bosiljak liječi upalu bubrega i mokraćnog mjehura, te potiče bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće.
• Bosiljak pomaže kod upale maternice i jajnika, te neredovitih i izostalih menstruacija. Kažu da kod muškaraca bosiljak potiče spolni nagon.
• Bosiljak djeluje antiseptički te se koristi kao oblog kod sporo zacjeljujućih rana, te protiv akna i upala kože.
• Bosiljak pospješuje znojenje i tako smanjuje povišenu tjelesnu temperaturu.
Kod uboda ili ugriza kukaca, svježim listovima bosiljka treba istrljati bolno mjesto.
• Bosiljak umiruje kod razdražljivosti, nemira i nesanice, te jača živce. Stari liječnici tvrdili su da miris bosiljka povoljno utječe na naše raspoloženje, jer otklanja tugu. Do 16. stoljeća u širokoj je upotrebi bio prašak od bosiljka koji se udisao kao lijek protiv glavobolje, migrene i prehlade glave.
• Čak i pčelari koriste čaj od bosiljka. Ispred košnica postave plitke zdjelice s blagim čajem od bosiljka zaslađenim medom, iskustvo govori da će pčele uvijek biti zdrave.
• Miris bosiljka odbija i kukce, naročito muhe, pa se stoga na selu uvijek nalazi posađen kod kuhinjskog prozora.

Aromaterapija i bosiljak

U aromaterapiji bosiljak je izuzetno popularan, kao zamjena za timijan, ali puno blaži. Eterično ulje bosiljka dobiva se destilacijom vodenom parom, miris mu je izuzetno ugodan, zelen.
Indikacije: neuralgije, migrene, bolovi i grčevi mišića, strahovi, depresija, histerija, nesanica, fizički i umni zamor, apatija, prehlade, katar, upale sinusa, bolovi kod reume i artritisa, giht, ugrizi insekta, nedostatak koncentracije, probavne smetnje, povraćanje, štucavica.
• Izvanredno je sredstvo protiv bolova.
• Djeluje stimulirajući i ojačava umno i fizički zamoren organizam, pomaže koncentraciju, bistri misli i povećava učinkovitost misaonih procesa. Smanjuje tjeskobu i depresiju, stanje histerije i s tim povezanu nesanicu.
• Kao antiseptički sastojak koji poboljšava obrambene snage organizma, on potpomaže djelovanje drugih eteričnih ulja u terapiji bronhitisa, prehlada, gripe, upaljenih sinusa.
• Zbog svojih karakteroloških osobina, mudrosti, dugovječnosti i sigurnosti koju nosi, daje se osobama koje su nesigurne, depresivne i bezvoljne.
• Izvrsno je antišok ulje koje se može upotrijebiti za prvu pomoć kao inhalacija. Bosiljak otvara, pušta emocije da odrađuju, dozvoljava protok energije, jača, ali ne dozvoljava da odemo u neku maniju.
• “Zelena” nota bosiljka i njegova terapeutska djelovanja daju velike mogućnosti za različite kombinacije. Npr. u terapeutskim kupkama za liječenje ovisnosti (droga, alkohol) i to u kombinaciji sa: petit-grain, crvenim timijanom, cedrom i lavandom.
• Za oslobađanje od žalosti i tuge s ylang-ylang, patchouli, timijan i mandarina.
• Za podizanje samopoštovanja s lavandom, kuminom, mandarinom, geranijem, i gorkom narančom.
• Eterično ulje bosiljka u uljima za masažu osvježuje i dobro djeluje na umornu kožu, te opušta mišiće.
• U mirisnim svjetiljkama eterično ulje bosiljka ublažit će glavobolju, otkloniti umor, pojačati koncentraciju naročito u kombinaciji s lavandom.
• Nekoliko kapi bosiljka na maramici koja se pričvrsti na otvor za ventilaciju u automobilu poboljšat će koncentraciju tijekom vožnje.
• Pomiješan s bergamontom i geranijem osvježit će zrak i olakšati probleme tijekom prehlade.
• Kombinacija ružmarina, lavande i bosiljka poboljšava pamćenje. Bosiljak s bergamontom i lavandom oslobađa tjeskobe.
• Kupke od lavande, bosiljka i geranija umirit će živce i olakšati san. Bosiljak i geranij u kupki povećat će nam energiju.
• Budući da izaziva znojenje, upotrebljava se i za snižavanje temperature i čišćenje organizma.
• Eterično ulje bosiljka zbog svog “zelenog” osvježavajućeg mirisa daje svježu notu parfemima i toaletnim vodama, pa se često koristi u parfumeriji.
OPREZ! Pravilnom upotrebom bosiljka ne javljaju se nikakve štetne posljedice, ali se eterično ulje bosiljka ne smije koristi tijekom trudnoće, a prilikom upotrebe u mirisnoj lampici treba biti oprezan, jer sadrži fenole.

I zaključak na kraju

Bosiljak uistinu zavrjeđuje svoje ime “trava bogova”, jer njegovo djelovanje od fizičkog do duhovnog pokriva gotovo cijeli organizam. Svi kažu da svako dobro i zlo dolazi od želuca i hrane koju pojedemo, a bosiljak je nezamjenjiv upravo u problemima s probavom i probavnim organima. Djelovanje bosiljka na emotivnoj razini oslobađa i od tmurnih i bezvoljnih ljudi stvara vesele, samosvjesne i vedre ljude.
Na kraju, posadite svoj bosiljak, njegujte ga, pazite i mazite, a ta će vam “mala” biljka pokloniti toliko dobrog i lijepog, i promijeniti vaš život. Biljka koju su stari narodi povezivali s bogovima i zaslužuje “božansko” mjesto u vašem prostoru.

MARULJA ILI DIVLJI BOSILJAK
U narodu se još upotrebljava i sakuplja marulja ili divlji bosiljak. To je niska, razgranana, uspravna biljka, visoka oko 60 cm. Cvate jarko crvenim, katkad ljubičastocrvenim cvjetovima u grozdu. Cijela biljka ugodna je mirisa koji podsjeća na miris matičnjaka. Cvate od 7-9 mjeseca. Za upotrebu se sabire lišće i vrhovi grančica dok je biljka u cvatu. Mora se brzo osušiti da sastojci sačuvaju prirodnu boju i miris. Kao i pitomi bosiljak liječi živce i jača. Pomaže protiv podrigivanja, nadutosti od vjetrova, neraspoloženja, depresije i nesanice. Pije se čaj od vršnih grančica sa cvjetovima. Taj čaj oživljuje, vraća dobro raspoloženje i samopouzdanje.