Antocijanini

Antocijanini (od grčkog anthos = cvijet, kyáneos = purpurna boja) su u vodi topivi biljni pigmenti koji se na svijetlu reflektiraju od tamno crvene do plavičaste boje i vrlo često ukrašavaju jesenske plodove i lišće vatrenim bojama. Uloga tih pigmenata jest antioksidacijska zaštita od štetnog UV zračenja. Antocijanini pripadaju klasi flavonoida, a dijele se na one koji sadrže ili ne sadrže šećer (glikozide i aglikone). Ukupno je poznato 250 različitih antocijanina.

Flavonoidi

Flavonoidi su zajednički naziv za veliku skupinu kemijskih spojeva (ima ih oko 4000) male molekularne mase koji se nalaze u svim biljkama i njihovim dijelovima (plodovima kao što su voće i povrće i drugim dijelovima bilja).

Mnogi antioksidacijski učinci čajeva, suhog voća i povrća počivaju zapravo na djelovanju flavonoida pa se toplo preporučuje konzumirati sve što je intenzivno obojeno. To je razlogom što se sve češće koristi osušeno voće ili voće i povrće u prahu (npr. crvena paprika).

Svaki bioflavonoidi na svoj način ima pozitivne učinke na zdravlje, a najbolje djelovanje ima kada se nalaze u prirodnom kompleksu.

Premda nisu vitamini, imaju stanovito pozitivno djelovanje jer se smatraju "biološkim modifikatorima". Brojna istraživanja osobito posljednjih desetak godina pokazuju snažno antioksidacijsko, antikarcinogeno i antiupalno djelovanje flavonoida.

Bioflavonoidi

Oni flavonoidi koji imaju najsnažnije aktivne čimbenike (katehini iz čaja, hesperidin iz citrusa, resveratrol iz crnog vina, rutin i kvercetin iz citrusa, izoflavoni i piknogenol) nazvani su bioflavonoidi. Po svom načinu djelovanja toliko su bliski vitaminima da se primjerice nazivaju kao "vitamin P". Znanstvenici su uvjereni da svaki bioflavonoidi na svoj način ima pozitivne učinke na zdravlje, premda je njihovo djelovanje najbolje kada se nalaze u prirodnom kompleksu (kora limuna). Primjerice, kora citrusnih plodova sadrži skupinu bioflavonoida koji učvrščuju stjenke kapilara i time sprječavaju kobna krvarenja. Ljudi koji ne konzumiraju citrusne plodove, ne dobivaju ove čimbenike što za njih može imati negativne posljedice. Bioflavonoidi sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, onemogućujući konglomeraciju krvnih pločica (trombocita).

Sinergističko djelovanje

Poznato je također da bioflavonoidi djeluju sinergistički s vitaminima. Tako primjerice, bioflavonoidi djeluju skupa s C vitaminom jačajući imunološki sustav pa ako se konzumira čista askorbinska kiselina, učinak je smanjen za 50%.

Rutin se koristi protiv nastanka masnica, krvnih podljeva i drugih vrsta krvarenja. Budući da kod profesionalnih sportaša za vrijeme napornih treninga nastaju opsežna mikro krvarenja u mišićima, naravno da se njima preporučuju upravo - bioflavonoidi kao stalni dodatak prehrani. Ako nema mikro-krvarenja, nema upalnih procesa i oporavak sportaša je brži.

Jarke boje plodova

Po svemu sudeći nije pitanje da se svakodnevno najedemo obojenog povrća i voća već je pitanje što se od toga apsorbira u organizmu i koliko antioksidacijski djeluje. Tim pitanjem bavili su se stručnjaci u SAD, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj pa premda stavovi još uvijek nisu identični, iskristaliziralo se mišljenje da antocijani u prehrani djeluju snažno antioksidacijski, a time protiv oštećenja staničnih membrana i DNA (što više antocijanina u hrani to bolje).

Upravo zbog toga se uzgajivači voća bave križanjem u svrhu dobivanja što jarkijih boja plodova. Tako su Izraelci uspjeli dobiti rajčicu koja sadrži 4 puta više likopena od standardnih sorti. Takve rajčice su toliko tamne da su gotovo prestale biti crvene. Izolacija i koncentriranje bioflavonoida je ključni posao istraživača naprosto zato jer im se predviđa sjajna budućnost.

Ispitani su antocijanini iz bobičastog voća (malina, borovnica, brusnica), ali i iz nara (šipurka) pa su dobiveni rezultati vrlo ohrabrujući. Iznenađuje vrlo visok sadržaj polifenola/antocijanina u malini, ali potpuno zanemareno voće - nar (Punica granatum) imalo je do sada najveći antioksidacijski potencijal koji je čak veći od crnog vina i čaja. To se voće u nas (zbog lijepog izgleda) najčešće drži na stolu kao ukras umjesto da se pojede. Neke zemlje koja ga uzgajaju više od nas prave vrlo zdravi sok koji na tržištu postiže visoku cijenu.

Profesor dermatologije University of Wiosconsin, dr. Mukhtar kaže da je ekstrakt od nara toliko dobar u prevenciji raka prostate i kože, da bi već sada mogao dobiti epitet ljekovite tvari. Količina koncentriranog soka koja je adekvatna dnevnom konzumiranju u stanju je smanjiti umjetno izazvanu tumoroznu tvorbu štakora za 40-60% tijekom 80 dana. To je učinak puno bolji od odgovarajućih lijekova.

Izoflavoni i katehini

Od drugih flavonoida spomenut ćemo - izoflavone, specifičnu komponentu soje (genistein, daidzein) koji po kemijskoj strukturi sliče na ženski spolni hormon - estrogen. Budući da se u tijelu vežu za specifične receptore, izoflavoni djeluju blago estrogeno i na taj način utječu na hormonalnu ravnotežu tijela. Naime, genistein usporava (blokira) djelovanje nekih enzima koji su vrlo bitni u prvoj fazi razvitka tumora (promotivna faza) pa bi se moglo reći da djeluju antioksidativno i antikarcinogeno. Upravo zbog toga soja se preporučuje u prehrani. Mnogi smatraju da su Japanci veoma zdrava nacija upravo zbog dnevnog unosa oko 50 mg izoflavona (kroz jela od soje).

Na kraju ovdje valja spomenuti i flavonoide iz čaja tj. katehine koji zauzimaju oko 25% suhe tvari čaja (Camellia sinensis). Ima ih u svim čajevima, ali najviše u zelenom i crnom čaju (ovisno o vrsti načinu pripreme). Naravno katehina ima u kakau i čokoladi. Posebno je aktivan epikatehin za koji se tvrdi da snažno djeluje antioksidacijski i antikarcinogeno. Nadalje, na temelju istraživanja tvrdi se da reducira rizik moždanog i srčanog udara te dijabetesa tj. sprječava nastanak masnih plakova u krvnim žilama.