Krastavac

Opis i podrijetlo

Ukoliko želite dobiti maksimum od ovog osvježavajućeg povrća, upotrijebite ga do dva dana nakon kupnje.

Plod je krastavca duguljastog oblika i tamnozelene boje. Na površini ima bradavice, a kad dozrije, ima glatku površinu. Plod je pun žućkastobijelih sjemenki.

Krastavac potječe iz Azije gdje su ga pili kao osvježavajući sok tijekom vrućih ljetnih dana. Ondje se uzgajao već 5000 g. pr.Kr., a srodnici su mu tikva i lubenica. Smatra se da mu je podrijetlo Indija iz koje se prenio u Grčku i Italiju, a kasnije i u Kinu. Ljekovita su svojstva krastavca bila poznata liječnicima još u doba Starog Egipta.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100g svježeg oguljenog krastavca iznosi 12 kcal / 52 kJ. Od toga sadrži 2,16% ugljikohidrata, 0,59% proteina i 0,7% masti.

Od mineralakrastavac sadrži kalij (136 mg), fosfor (21 mg), kalcij (14 mg), magnezij (12 mg), željezo (0,22 mg), cink (0,17 mg), mangan (0,07 mg), bakar (0,07 mg) i selen (0,1µg).

Od vitamina svježi krastavac sadrži vitamin C (3,2 mg), vitamine B kompleksa tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,03 mg), niacin (0,04 mg), pantotensku kiselinu (0,24 mg), piridoksin (0,05 mg), kolin (5,7 mg) i vitamin K (7,2 µg).

U 100 g svježeg oguljenog krastavca nalazi se vlakana 0,7 g, beta-karotena 31 µg, kriptoksantina 18 µg, luteina i zeaksantina 16 µg.

Ljekovitost

Veliki udio vode čini krastavac odličnim diuretikom, učinkovito uklanja nakupljene toksine, potiče rad bubrega i žuči. U kombinaciji s dijetalnim vlaknima koje i sâm sadrži potiče rad debelog crijeva i štiti organizam od kancerogenih tvari.

Mineralni je sastav krastavca zanimljiv iako je količina nešto skromnija. Kalij kojeg ima najviše od svih minerala potiče fleksibilnost mišića i pomaže u reguliranju krvnog tlaka.

Krastavci se izvrsno nadopunjuju s mliječnim proizvodima pa se tako u više kuhinja jugoistočne Europe priprema salata od krastavaca s dodatkom jogurta ili kiselog mlijeka.

Brojna literatura preporuča sok od krastavca zbog korisne silicijeve kiseline koju sadrži u tragovima. Silicijeva je kiselina vrlo važna za održavanje zdravlja vezivnog tkiva mišića, ligamenata, hrskavice, kostiju, poboljšava ten i održava zdravlje kože, a udružena s vodom, prirodno hidratizira i daje koži zdravi sjaj.

Krastavac se može nanijeti na kožu u slučaju natečenih očiju, iritacija kože ili opeklina. Ekstrakti se krastavca koriste u preparatima za pomlađivanje kože. Umirujuće i blago djelovanje ovog povrća pripisuje se kafeinskoj kiselini i vitaminu C koji sprečavaju zadržavanje vode i daju osjećaj hladnoće karakterističan za krastavac. Nedavno je otkriveno da je kafeinska kiselina antioksidant te da ima antikancerogeno i protuupalno djelovanje, a što je dodatni plus za krastavac.

Sok od krastavaca je također koristan i za bolesti zubi i desni, osobito kod krvarenja desni. Krastavac navodno pomaže kod reume iako nije otkriveno na koji način.

Kora krastavca može se upotrijebiti za smirivanje kože nakon pranja suđa i izloženosti jakim deterdžentima i vrućoj vodi.

Za one koji teže probavljaju krastavac, preporuča se da ga narežu na male komadiće, posole morskom solju i ostave nekoliko sati u hladnjaku prije konzumacije.

Kupovanje i čuvanje

S obzirom da su krastavci vrlo osjetljivi na toplinu, prilikom kupnje odaberite one čvrste strukture, zaobljenih rubova i ujednačene zelene boje. Manja izbočenja ili manji dijelovi svjetlije boje nisu znak njihove lošije kvalitete, ali svakako izbjegavajte kupnju žućkastih krastavaca, smežuranih vrhova ili mekanih dijelova sa znakovima kvarenja. U većini slučajeva, manji krastavci sadrže manje gorčine dok manji broj sjemenki imaju tanji krastavci.

Prilikom kupnje također obratite pažnju jesu li krastavci iz domaćeg ili organskog uzgoja. Pakirani krastavci ili oni iz uvoza presvučeni su slojem voska radi produljenja roka trajnosti. To je važno ukoliko prilikom pripreme jela koristite krastavce s korom.

Nakon kupnje čuvajte ih u hladnjaku do tjedan dana. Ukoliko želite dobiti maksimum od ovog osvježavajućeg povrća, upotrijebite ga do dva dana nakon kupnje.

Priprema jela s krastavcima

Prije upotrebe krastavcima koji su presvučeni voskom uklonite čvrstu koru. One iz domaćeg uzgoja dobro operite pod mlazom tekuće vode ukoliko nemate namjeru ukloniti koru. U tom slučaju komadić kore probajte. Kora zna biti gorka što se može na kraju odraziti i na okus gotovog jela. Krastavci se mogu i vrlo dekorativno oguliti pomoću noža za štedljivo guljenje, noža za dekoriranje limuna ili vrlo jednostavno povlačenjem vilice po dužini krastavca prije rezanja.

Krastavce možete narezati na ploške, kockice ili na štapiće. Ukoliko ne želite jesti krastavce sa sjemenkama, uklonite ih tako da krastavac prerežete napola i zatim ih vrhom žličice uklonite povlačenjem od jednog kraja prema drugom.

Kora krastavca može se upotrijebiti za smirivanje kože nakon pranja suđa i izloženosti jakim deterdžentima i vrućoj vodi.

S obzirom da je krastavcima vrhunac sezone u ljetnim mjesecima nije čudno što se ovo osvježavajuće povrće najviše koristi sirovo i dobro rashlađeno u kombinaciji s različitim namirnicama. Krastavci se izvrsno nadopunjuju s mliječnim proizvodima pa se tako u više kuhinja jugoistočne Europe priprema salata od krastavaca s dodatkom jogurta ili kiselog mlijeka. Krastavce narežite na ploške, posolite i ostavite da odstoje oko 30-ak minuta. Zatim rukama istisnite suvišnu tekućinu i dodajte češnjak, domaće vrhnje i crvenu mljevenu papriku kao što je to slučaj u kontinentalnoj kuhinji Hrvatske. U Makedoniji će vam na sličan način ponuditi tarator - salatu od krastavca s kiselim vrhnjem i začinima, a u Grčkoj čuveni tzatziki - predjelo od krastavaca s jogurtom, solju, paprom, maslinovim uljem i koprom koje se obično poslužuje uz pečeno meso - souvlaki ili gyros. Također, važno mjesto u ljetnoj prehrani ima i miješana salata od krastavaca, rajčica i paprika kojoj se u Grčkoj, Bugarskoj i Makedoniji dodaju i ovčji sirevi - feta ili kačkavalj. Zanimljive su i kombinacije krastavaca sa žitaricama na salatu poput bulgura uz dodatak mladog luka, češnjaka i svježeg začinskog bilja (peršina, kopra i metvice). Za početak dana možete poslužiti i palentu pečenu na roštilju sa salatom od krastavca, rajčice, pečenih kukuruznih zrna i luka. Na egzotičan način salate od krastavaca možete kombinirati i s voćem, kao što je ananas, mango ili breskva.

Za ukusne male zalogaje možete pripremiti namaz od kozjeg sira s dodatkom sitno narezanog krastavca uz dodatak limunova soka, papra, luka i listića estragona ili nekog drugog svježeg začinskog bilja. U mediteranskom stilu možete na ploške krastavaca staviti pola žličice tapenade te ju ukrasiti tankim trakama svježe crvene paprike i listićima peršina ili pripremiti panzanellu - salatu od krastavaca, rajčica, luka s dodatkom bosiljka koja se poslužuje na popečenom kruhu. Za svečanije prigode, možete na deblje ploške krastavaca staviti kiselo vrhnje s malo kavijara, pripremiti sushi s wasabijem i krastavcima ili poslužiti punjene krastavce s nadjevom od svježeg sira i hrena obložen dimljenim lososom.

Uza skandinavski gravad lax prijat će osvježavajući žele od krastavaca, uz losos s roštilja salsa od krastavaca, rajčice, paprike, kapara i peršina, a popečeni račići s dodatkom curryija poslužite uz dressing od sezamova ulja, rižina octa i sitno narezanog svježeg krastavca.

Rashladiti se možete i uz hladne juhe od krastavaca s dodatkom krumpira, poriluka, povrtnog temeljca i vrhnja ili gazpacho. Isprobajte i granitu od krastavaca s dodatkom limete i votke, a koktel Bloody Mary za promjenu, umjesto sa stabljikom celera, poslužite sa svježim krastavcem narezanim na štapiće.

Osim u sirovom obliku, krastavce možete kratko pirjati, dodati malo vrhnja i začina i poslužiti kao prilog uz meso ili ribu ili pak uz dodatak temeljca pripremiti varivo.