Lubenica

Opis i podrijetlo

Aminokiselina citrulin iz lubenice se u tijelu pretvara u aminokiselinu arginin koja složenim procesima metabolizma utječe na sniženje tlaka i opuštanje krvnih žila.

Lubenica je tipično voće za ljetne mjesece, kada je i najbolje kvalitete.

Pripada obitelji Cucurbitaceae u koju se svrstavaju krastavci i tikvice. Okruglo je ili ovalno voće tamno zelene ili svjetlo zelene boje kore s prugama dok je unutarnji sočan dio, roze do crvene boje s tankim, crnim, jestivim sjemenkama.

Potječe iz južne Afrike, kultivacija biljke počinje u Egiptu (sjemenke su pronađene u grobnici Tutankamona), dalje se širi na Mediteran, do Kine gdje se uzgajaju od 10 stoljeća.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g lubenice je mala i iznosi 30 kcal / 127 kJ. Od toga sadrži 7,55% ugljikohidrata, 0,61% proteina i 0,15% masti.

Od mineralau lubenici se nalaze kalcij (7 mg), željezo (0,24 mg), magnezij (10 mg), fosfor (11 mg), cink (0,1 mg), bakar (0,04 mg), mangan (0,04 mg), fluorid (1,5 μg) i selen (0,4 μg).

Od vitamina lubenica sadrži vitamin C (8 mg što čini 13% RDA), tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,02 mg), niacin (0,2 mg), pantotensku kiselinu (0,2 mg), vitamin B6 (0,05 mg).

Lubenica u 100 g sadrži i 0,4 g dijetalnih vlakana, 4,5 mg likopena i 303 mg beta-karotena.

Ljekovitost

Visoki udio vode čini ovo voće idealnim desertom u vrućim ljetnim danima. Istraživanja potrošača otkrivaju da se za lubenicu vjeruje da je nutritivno vrijedna hrana i da je zdravi međuobrok. Prema standardima Agencije za hranu i lijekove (FDA) lubenice su danas nutritivno bogatije nego prije.

U nekim južnoameričkim kuhinjama kora lubenice se marinira, kiseli ili kandira.

Među nutrijentima lubenice osobito su zanimljivi fitonutrijenti kao što su antioksidansi od kojih je najpoznatiji vitamin C, zatim likopen i betakaroteni. Ovi vrlo moćni antioksidansi spriječavaju štetno djelovanje slobodnih radikala na organizam. Slobodni radikali primjerice mogu pogoršati oboljenja kao što je astma začepljenjem dišnih putova, oksidiraju kolesterol koji postaje ljepljiv te se veže na stijenke što može imati vrlo ozbiljne posljedice kao što su srčani ili moždani udar. Štetno djelovanje slobodnih radikala može dovesti do oboljenja kao što su artritis ili oštećenja stanica debelog crijeva i potaknuti razvoj raka.

Brojne studije su pokazale da antioksidansi kao što su vitamin C i beta-karoten mogu vrlo učinkovito spriječiti štetno djelovanje na način da neutraliziraju radikale.

Vitamin C također pomaže u održavanju funkcija vezivnog tkiva, sudjeluje u procesima koji pospješuju zacjeljivanje rana i potiče rad imunološkog sustava. Jedna od uloga je i u procesima iskorištenja željeza u organizmu.

Likopen je također jedan od vrlo učinkovitih antioksidanta koji daje crvenu boju rajčici, lubenici ili ružičastom grejpu. Većina istraživanja o likopenu provedena je na ljudima, a ne laboratorijskim životinjam. Te studije su utvrdile zaštitnu ulogu likopena u nekoliko vrsta raka (rak pluća, dojke, prostate i drugih vrsta). Likopen štiti stanice od oksidativnog oštećenja te na taj način sudjeluje u procesima zaštite srčano-krvožilnog sustava.

Zanimljiv sastojak lubenice je aminokiselina citrulin koja se u tijelu pretvara u drugu aminokiselinu arginin koja složenim procesima metabolizma utječe na sniženje tlaka i opuštanje krvnih žila. Arginin poboljšava i osjetljivost na inzulin u oboljelih od dijabetesa tip 2 koji su otporni na inzulin.

Kupovanje i čuvanje

Pri kupnji cijele lubenice odaberite onu čija težina odgovara njenoj veličini, a kora je glatka i ne previše sjajna. Udarite li po njoj prstima zvuk ne bi smio biti šupalj. Strana na kojoj je lubenica ležala na zemlji prilikom sazrijevanja mora biti žućkaste boje, a nikako bijele ili zelene, jer nam je to pokazatelj da je ubrana prerano, što će se negativno odraziti na teksturu, okus i sočnost lubenice. Ukoliko kupujete rezanu lubenicu obratite pozornost na boju i svježinu voća.

Lubenicu čuvajte u hladnjaku cijelu ili narezanu do tjedan dana. Narezanu lubenicu omotajte plastičnom folijom kako bi spriječili njeno isušivanje i upijanje mirisa druge hrane.

Priprema jela s lubenicom

Strana na kojoj je lubenica ležala na zemlji prilikom sazrijevanja mora biti žućkaste boje, a nikako bijele ili zelene, što je pokazatelj da je ubrana prerano.

Prije rezanja lubenicu operite pod tekućom vodom, a ukoliko je velika dobro je obrišite vlažnom kuhinjskom krpom ili papirom. Prema namjeni možete je rezati na ploške, na kocke ili putem posebnog nožića vaditi u obliku kuglica. Prvenstveno se jede samostalno, ali može biti i dio voćnih salata gdje vam izdubljena kora polovice lubenice može poslužiti i kao zdjela za serviranje.

Lubenicu možete kombinirati i s drugim povrćem u obliku raznih salata, kao predjelo ili mali obrok. Tako narezanu lubenicu na kockice možete pomiješati s rajčicom i krastavcem, s rikulom i pinjolima uz dodatak mirisnog bosiljka ili samo s crvenim lukom uz dodatka soli i papra. Dobro rashlađena lubenica izvrsno se slaže i sa slanim sirevima, poput parmezana i feta sira.

Kao ljetno osvježenje možete je pripremiti u obliku hladne juhe. Voćnu juhu možete jednostavno pripremiti tako da usitnite lubenicu, dinju i kivi u pire dodate jogurt i poslužite, a i španjolski gazpacho možete pripremiti s dodatkom lubenice. Tajlandska hladna juha od lubenice priprema se od pirea lubenice s dodatkom popečene ljutike, češnjaka i đumbira u koju se umiješa fino narezana čili papričica i sok od limete, a poslužuje se s kuhanim mesom račića i listićima korijandera.

Od lubenice se mogu pripremiti i vrlo osvježavajući ledeni deserti poput sorbeta i granite. Po želji sorbetu možete dodati maline, a graniti jagode. Zgodna je ideja da zaslađeni pire od lubenice stavite u posudice za led, a na vrh stavite listić metvice. Zamrznite ga, najmanje 4 sata, i poslužite u dekorativnim zdjelicama.

Od lubenice možete dobiti nutritivno vrijedan sok, a od njega se može pripremiti i sicilijanski specijalitet, gelo di melone. U dio soka od lubenice se umiješa kukuruzni škrob, a preostali sok se zagrije s dodatkom šećera i arome jasmina (koja se može zamjeniti sjemenkama anisa). Zatim se umiješa mješavina soka i kukuruznog škroba i kuha oko 3 minute. Doda se limunov sok, a zatim se smjesa procijedi i ulije u zdjelice. Ovako pripremljen žele poslužuje se s tučenim vrhnjem, čokoladnim ostrušcima i grubo narezanim pistacijama.

Iako je nama najpoznatija upotreba sočnog središnjeg dijela lubenice, a kora i sjemenke se najčešće odbacuju, svi dijelovi lubenice su jestivi. Stoga se u nekim južnoameričkim kuhinjama kora lubenice marinira, kiseli ili kandira. Popečene sjemenke (bez vanjske ovojnice) mogu se konzumirati kao grickalice, a mogu se i mljeti te koristiti kao sastojak u pripremi kruha.