Podravka ambasadorica

Imenovanje - Nekomercijalno

Sudjeluj u istraživanjima

Gamifikacija omogućena

Bosna i Hercegovina

Žensko

Moja kremasta tortica

Mak kocke

Stapici lisnato tijesto

Tortellini on my way

Dzem od malina

Kiflice sa sirom

Za Zmua :)

Sočna voćna torta

Kruh/hljeb domaci

Pavlove tortice

Maza

Naša Beba

<para>Ružmarin je mediteranski zimzeleni grm s kožastim, igličastim listićima i svijetloljubičastim ili ljubičastim cvjetovima. Raste na suhim, krševitim obroncima s obiljem sunca. Tlo mora biti pjeskovito ilovasto ili vapnenasto. Osjetljiv je na mraz, pa je najbolje posaditi ga u cvjetni lonac, ljeti ga uzgajati na otvorenom, a zimi ga držati na svijetlom i hladnom mjestu uz vrlo oskudno zalijevanje. Treba izbjegavati jače gnojenje. Sjeme zadržava klijavost oko3 godine, a klije za oko mjesec dana. Biljčice rastu polako i odmah se pikiraju u lončiće. Znatno jednostavnije razmnožavanje je pomoću reznica. Visina biljke je 60 do 170 cm. Beru se cvjetovi, listići i vrhovi grančica. Ubrane dijelove pažljivo se suše i čuvaju u dobro zatvorenoj posudi na tamnom mjestu. Ružmarin pojačava apetit i olakšava probavu, smiruje grčeve, djeluje antiseptički i pojačava rast kose. Osobito pristaje uz sredozemnu kuhinju. Izvrstan je dodatak uz janjetinu, mesna jela, uz jaja i povrće.</para>

Ružmarin

<para>Cvjetovi su ružičastopurpurne boje. Origano je veliki ljubitelj topline i svjetla, pa raste na obroncima, livadama, rubovima šuma i sunčanim površinama. Uspijeva na vapnenastom, slabo kiselom tlu. Korijen prodire do 60 cm duboko pa je gnojidba nepotrebna. Toplina i sunce povećavaju otpornost biljke prema štetnicima, a raste i sadržaj aromatičnih tvari. Origano odbija mrave i štetnike s kupusnjača, krumpira, komorača i dugog povrtnog bilja. Sjeme klije samo ako je bilo izloženo djelovanju hladnoće, pa se sjeme ostavlja da prezimi na hladnom. Razmnožava se izdancima i reznicama. Za vrijeme cvatnje beru se gornje mladice i postrani izboji. Visina biljke je 25 do 50 cm. Pažljivo se suši i sprema u dobro zatvorene posude gdje dugo zadržavaju jak začinski okus. Omiljeni začin za pizzu i chili začine.</para>

Origano ( još je pod folijom)

<para>Listovi anisa su četverodijelni ili petodijelni, na rubovima nazubljeni, dok su viši listovi razdvojeni. Visina biljke je 30 do 60 cm. U srednju Europu raširili su ga Rimljani. Karlo Veliki propisao je njegov obavezan uzgoj u svim njemačkim vrtovima. Uzgaja se na toplom i sunčanom mjestu, na dubokim, pognojenim i propusnim vapnenastim tlima. Klije na svijetlom mjestu za 2 do 4 tjedna, preduzgoj nije potreban. Klija i raste vrlo sporo. Preporučuje se miješani uzgoj s korijanderom, što povoljno utječe na razvoj. Ovu biljku neobično vole leptiri. Ubiru se samo zreli plodovi. Punu aromu razvija tek nakon što odleži pravilno uskladišten. Anis pojačava apetit, poboljšava probavu i smiruje napetost. Koristi se za proizvodnju različitih rakija, kao začin za variva i umake, i u proizvodnji slastica. Prah ili ulje od plodova u većim količinama djeluje insekticidno.</para>

Anis

<para>Porijeklom je iz krajeva od Male Azije do Indije. Ovaj aromatični grm kod nas se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Raste na toplim mjestima i osjetljiv je na mraz. Uzgaja se na potpuno sunčanom i umjereno vlažnom mjestu. Visina biljke je 25 do 50 cm. Odgovaraju mu vapnenasta, hranjiva i razrahljena tla. Gnoji se zrelim kompostom. Sadnice posađene u ranu jesen u cvjetne lončiće drže se na svijetlom prozoru i cijele će zime davati zelenilo za rezanje a u proljeće se koriste za sadnju u vrtu. Klijanje sjemena traje 3 do 4 tjedna. Presađuje se tek nakon “ledenih svetaca”. Nakon početka cvatnje stabljike treba skratiti. Dijelovi biljke koriste se svježi. Povoljno utječe na probavu. U kuhinji se koristi kao začin za mesna jela.</para>

Mažuran

<para>Potječe s područja Sredozemlja. Spominje se na papirusima drevnog Egipta. Rimljani su ga jeli kao salatu i pripremali kruh sa njegovim sjemenkama. U srednjem vijeku korišten je za rastjerivanje kukaca. Vjerovalo se da tjera vještice, pa se za Ivanjsku noć objesio iznad ulaznih vrata. Često se stavljao u ključanice kako zlo nebi ušlo u kuću. Moguće ga je uzgajati uz druge vrste povrća osim s drugim štitarkama (mrkva, peršin). Odgovara mu toplo mjesto, posebice s dugim i toplim ljetom. Traži dobro obrađeno hranjivo tlo koje ujesen treba gnojiti stajskim gnojem. Sije se izravno na gredicu. Visina biljke je 100 do 200 cm. Ne uzgajati nakon komorača ili kima! Plodovi se beru od rujna do pojave prvih mrazeva. Većina plodova dozrijeva u listopadu, tada se bere cijela biljka. Koristi se kao dodatak kruhu, nezreli plodovi dodaju se prilikom kiseljenja krastavaca, mlado lišće se upotrebljava za pripremanje umaka, za salate i jela od riba. Osušeni plodovi čuvaju se u dobro zatvorenoj posudi.</para>

Komorač

<para>U literaturi se navodi da je bosiljak jednogodišnja biljka što nije točno. Naime, ukoliko bosiljak uzgajamo na otvorenom on će uslijed niskih temperatura i mraza u kasnu jesen uvenuti. Međutim, u loncu ga se može uzgajati duži niz godina. Ime ove začinske biljke slatkog i reskog okusa potječe od grčke riječi basileus, što znači kralj. Ljubitelj je vlažnih, vrlo toplih i svijetlih staništa, zaštićenih od mraza. Traži duboko, propusno, humusno tlo. Na hladnom i suhom položaju biljke razvijaju kožasto, malo lišće bez karakterističnog okusa. Pogodan je za uzgoj s ostalim kulturama jer njegov miris odbija puževe. Ne uzgaja se blizu rutvice. Sjeme zadržava klijavost 4 do 5 godina, a klije za oko 2 tjedna. Visina biljke je oko 50 cm. Početkom cvatnje otkidaju se mladi izboji sve do prvog para listova. Uzgaja li se na otvorenom, prije jesenskih mrazeva biljka se treba presaditi u cvjetni lonac, i tako će prezimiti u zatvorenom. Osnovni je dodatak svim jelima od rajčice, dodaje se siru, jajima i ribi. Drži li se na prozorskoj dasci, rastjeruje insekte. Ima ljekovita svojstva, pomaže kod prehlade, kašlja, bolova u želucu, zatvora i za smirenje. Djeluje antibakterijski i ubrzava zacjeljivanje rana.</para>

Bosiljak

Svi recepti

Moje slike